Čemu služi cirkulacija? PDF Ispis E-mail
Predah - Anegdote i "biseri"
Autor mtaradi   
Petak, 31 Prosinac 2010 10:51

"Zanimljiva" rasprava na konzultacijama iz fiziologije
     Opisat ću oštroumnu raspravu na konzulatcijama iz fiziologije. U davno doba na Fakultetu su studirali i stranci iz Libije. U okviru suradnje i pomoći Nesvrstanima predsjednik Libije Gadafi nam je godišnje slao oko 100 studenata, koji su imali vrlo obilne libijske stipendije. Općenito govoreći oni nisu bili baš osobito dobri studenti, a i jezična barijera je tome pogodovala. Znali su nakon brojnih padanja na ispitima i gubljenja godina doći na konzultacije. Evo jedne neobične zgode.
     Uredno kucanje na vrata i ulazi student Etuk.
"Dobri dan, brofesore. Ja imati jedan važan pitanje iz fiziologija."
     "Dobar dan kolega, izvolite sjednite, pitajte."
"Meni mučiti cirkulaca." Shvaćam da se radi o problemu iz cirkulacije.
"Brofesore! Krv u srce. To meni jasan. A kamo ići dalje?" Nisam baš siguran da sam razumio pitanje, ali odgovaram:
     "Pa znate kolega da iz srca ide u aortu. Sjećate se toga iz anatomije."
"A iz aorta?"
     "Iz aorte naravno u velike, pa male arterije."
"A iz arterija?" Sad se već brinem da li se mi razumijemo.
     "Pa  sve manje arterije, arteriole i u kapilare." Ne znam što zapravo pita. Je li se on možda šali?
"A gdje te kapilare?" Pomislim: "Kamo takav razgovor vodi?"
     "Pa kapilare su u tkivu, u tjelesnim organima."
"Aha, dakle u tijelo. A kamo iz kapilara?" nastavlja on u istom tonu.
     "Pa, u venule, male vene, veće vene, velike šuplje vene i natrag u desno srce, pa u pluća, pa na početak u lijevo srce." odgovorih u jednom dahu, podosta iznervirano.
"Aha, dakle krv iz srce u tijelo, a iz tijelo natrag u srce."
     "Da, da. Tako je, kolega." u nevjerici, ljutito odgovorim, sumnjajući da se student samnom sprda.
"Sad meni ništa ne jasan!" usklikne on slavodobitno. "Ni meni!" - pomislih u sebi.
"Krv iz srca u tijelo, iz tijelo u srce. Zašto onda opće cirkulirati?" izvali on vrlo ozbiljan.
"Ići, ići, ići i vratiti na isto mjesto. Brofesore, ne jasan, zašto obće ići!"

M.Taradi


+ 70
+ 3
Ažurirano Subota, 14 Srpanj 2012 12:20
 
Interaktivna grafika, geometrija, algebra PDF Ispis E-mail
Alati - Popis alata
Autor mtaradi   
Petak, 31 Prosinac 2010 00:41
Interaktivna grafika, geometrija, algebra

  • Radi se o interaktivnom programu pisanom u Javi koji omogućava u koordinatnom sustavu "ucrtavanje" različitih geometrijskih likova.
  • Radi se o dinamičnom matematičkom softweu on line, bez potrebe za lokalnom instalacijom.
  • Softwer omogućuje pohranu određenih postavljenih likova.
  • Za uporabu trebate biti registrirani.

  • + 59
    + 4
    Ažurirano Petak, 31 Prosinac 2010 13:07
     
    Dobro iskorištena studijska godina PDF Ispis E-mail
    Predah - Anegdote i "biseri"
    Autor mtaradi   
    Srijeda, 29 Prosinac 2010 22:36

    Zgoda u studenskoj referadi
         Opisujem zgodu koja se odigrala u studentskoj referadi tijekom mojih studentskih dana, dok je još referada bila u zgradi starog Dekanata u sadašnjoj sobi za sastanke. U toj je prostoriji bio pult za kojim je radila samo voditeljica referade gđa. Zorka, a iza nje je prostor bio podijeljen u nekoliko boksova u kojima je radilo nekoliko zaposlenika. Ta gđa. Zorka je imenjakinja prerano preminule gđe. (ili tete) Zorke, koja je poznata novijim generacijama. Ta, starija gđa. Zorka, poznavala je svakog studenta poimenično, a rado je sa svakim porazgovarala o tijeku studiranja, pa i privatnom životu. Dok smo čekali u redu zabavljala nas je svojim pitanjima i duhovitim komentarima. Dobro se sjećam jedne kolegice koja je dugo studirala, a koja je bila puno preniska za svoju težinu i nije baš izgledala čista i uredna. A i odijevala se neobično.
         "O dijete drago, pa Ti nisi ništa odslušala, niti položila ove godine! Opet si uzaludno izgubila godinu." - komentirala je g. Zorka.
         "A ne, udala sam se!" - pobjedonosno izjavi kolegica.
         "A sjajno, sjajno! Čestitam! Doista nisi gubila vrijeme." 
         Kolegica je rekla:" Ali nije bilo lako! Dobro sam se namučila!".
         "Vjerujem! Vjerujem!" - odgovorila je g. Zorka i nasmijala sve nas u redu.

    M.Taradi


    + 48
    + 4
    Ažurirano Četvrtak, 30 Prosinac 2010 10:19
     
    Obavijest o dostupnosti Thomson Reuters bibliografskih baza PDF Ispis E-mail
    Novosti - Vijesti
    Autor mtaradi   
    Srijeda, 29 Prosinac 2010 18:03
    Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa obavještava sve korisnike bibliografskih baza Thomson Reutersa - Current Contents, Web of Science i Journal Citation Reports - da su tehničke poteškoće koje su kratkoročno onemogućile pristup navedenim bazama otklonjene, te je pristup istima ponovno moguć.
    Ažurirano Petak, 21 Siječanj 2011 11:35
     
    Nagrada najboljim studentima iz anatomije PDF Ispis E-mail
    Predah - Anegdote i "biseri"
    Autor mtaradi   

         Anegdota iz vremena studiranja anatomije kod prof. Drage Perovića

         Prof. D. Perović rođen je u Gorici kraj Trebinja. Studirao je medicinu u Beču i nakon diplomiranja se zaposlio kao asistent na tamošnjem Anatomskom institutu. Godine 1917. utemeljen je Medicinski fakultet u Zagrebu, a prof. Perović je utemeljio Katedru za anatomiju. Njegovim inaguralnim predavanjem 12. siječnja 1918. u auli Sveučilišta započela je medicinska nastava u Zagrebu. Prof. Perović je uredio Zavod za anatomiju s muzejem u kojem se nalazi najvrednija osteološka zbirka koja je svima nama pomogla u učenju anatomije.
         Stanovao je u prostranom stanu na 1. katu današnjeg Zavoda, tako da je gotovo sve svoje vrijeme provodio na Šalati. Ostavio je vrlo plodan znanstveni opus, ali mu je glavna okupacija ipak bila nastava. Predavanja je uvijek započinjao točno na minutu, obučen u crni ogrtač, u prugastim hlačama i s crvenom kravatom. Studentima se obraćao s poštovanjem i poznavao ih je sve po imenu. Bio je vrlo strog i zahtjevan, ali pravedan prema studentima, suradnicima i prema sebi. Volio je studente i brinuo se za njih očinski. Podržavao je običaj da mu studenti dolaze čestitati Krsnu Slavu (21.11.) i tada bi ih oslovljavao s "dušo", "zlato moje", "sine moj"...
         Najbolji studenti su dobivali posebnu nagradu za izvrsnost - Bilo im je dopušteno da odrade još jednu sekciju, pod strogim uvjetima svakodnevnog kolokviranja! Studenti su bili prezadovoljni tom nagradom, a što o takvoj nagradi misle današnji studenti?

    Prema pričanju nastavnika fiziologije Nedjeljka Bilića prepričao M.Taradi


    + 34
    + 4
    Ažurirano Srijeda, 14 Svibanj 2014 09:17
     
    INTERNET - Google for Teachers PDF Ispis E-mail
    E-obrazovanje - E-knjige
    Autor mtaradi   
    Ponedjeljak, 27 Prosinac 2010 23:08
    Google for Teachers (.pdf; 12 MB) , Richard Byrne
        Google offers dozens of free resources that teachers and students can use to improve their learning experiences. This guide is intended for teachers who would like to know more about Google Search, Google Docs, and Google Maps. This guide begins with an overview of advanced Google Search tools that can improve Internet search experiences.
         This guide presents uses for Google Books, Google Docs Forms and Spreadsheets, and Google Maps. Step by step directions are provided for embedding Google Books, creating and embedding quizzes made with Google Docs Forms, customizing and embedding Google News widgets, and creating placemarks in Google Maps.
    Google for Teachers II (.pdf; 7,2 MB)
    This guide is designed to introduce and walk teachers through using Google Sites, Google Custom Search, Google Alerts, Google Bookmarks, Google Groups, and Google Calendar.
    Ažurirano Utorak, 28 Prosinac 2010 10:14
     
    Ima li duhova? PDF Ispis E-mail
    Predah - Anegdote i "biseri"
    Autor mtaradi   
    Nedjelja, 26 Prosinac 2010 14:36

    Prebivaju li duhovi u auli fiziologije?
         U "mladim" danima radio sam u Udruženom laboratoriju Zavoda i Središnjeg instituta za tumore u podrumu na Šalati, zajedno s ostalim imunolozima. Pokusi su znali potrajati dugo u noć, posebno protokoli koji kreću od izolacije "in vivo", pa inkubacije, tretiranja i izolacije "in vitro", pa opet vraćanje "in vivo". Miševe smo u svojem autu vozili na Ruđer na zračenje, pa smo ih rekonstituirali singeničnom koštanom srži. Znali smo se vraćati kući umorni, često veseli i zadovoljni, a ponekad razočarani i zamišljeni.
         Zgoda koju opisujem dogodila se jednog takvog dana oko ponoći. Izlazeći iz podruma stavio sam ključ u bravu, ugasio svijetlo u podrumu (prekidač je s unutrašnje strane vrata), u mraku zaključao laboratorij i krenuo prema izlaznim vratima Zavoda na sjevernoj strani parkirališta. U mraku sam u kutu primjetio neki čudni bijeli, slabo osvijetljen okrugli predmet. Oči su mi bile neprilagođene na mrak, pa sam zastao trenutak nastojeći vidjeti o čemu se radi. Iznenada se bijeli krug podigao do razine očiju, pretvorio u elipsu, pa u nešto nalik na šešir. Ispod tog "šešira" otvorila se se dva velika bijela oka! O čemu se radi? Najednom se pojaviše i dva velika niza bijelih zubiju. Šešir, oči, usta, a bez glave i tijela! Pa duhovi, utvare ne postoje. Nisam pijan. Valjda priviđenje nije početak psihičke bolesti. U dva žurna koraka panično pipam po zidu tražeći prekidač za svijetlo u auli. Konačno svijetlo! U kutu stoji naš student Solomon iz Sudana, visok crnac vrlo tamne kože odijeven u crno. Sa šeširom na glavi. Laknulo mi je, a on valjda vidjevši izraz na mom licu prozbori:
    "Brofesore, dobra večer!".
         "Dobar veče. Zaboga, kolega! Pa što Vi ovdje radite u mraku u ponoć?"
    "Sjedim i meditirati. Znate, Yoga i tako to."
         "Ma kakva Yoga. Ponoć je. Uplašili ste me. Idite kući. Tamo meditirajte, ako baš morate." kažem iznervirano.
    "A ne, ne. Brofesore, ako učiti fiziologija, morati meditirati ovdje u fiziologija. Ne kuća!"
    I krene on u kut, sjedne na neku prostirku, prekriži noge, stavi ruke na koljena, spusti bradu na prsa i odeee...
    Moje "Doviđenja, Da li da ugasim svijetlo?" ostade bez odgovora.

    M.Taradi


    + 89
    + 6
    Ažurirano Četvrtak, 25 Kolovoz 2011 08:17
     
    Bolesnik, vodoinstalater, nastavnik? PDF Ispis E-mail
    Predah - Anegdote i "biseri"
    Autor mtaradi   
    Četvrtak, 23 Prosinac 2010 20:50

    Dogodovština s vježbe iz psihijatrije
         Tijekom slušanja kolegija psihijatrija pohađali smo vježbe na Rebru u podrumu u dnevnom boravku zatvorenog odjela. Pri prvom dolasku čudili smo se bolesnicima koji su bsciljno lutali hodnicima. Odjelna sestra nas je uputila u dnevni boravak gdje smo sjeli i čavrljali čekajući voditelja vježbe. Povremeno su se otvarala vrata, ulazili neki ljudi, valjda bolesnici koji nisu s nama komunicirali, već bi se odmah zbunjeno okretali i vraćali na hodnik. Čekali smo oko desatak minuta kroz koje vrijeme je ušlo i izašlo pet-šest ljudi, neki u piđami, u "šlafroku" ili u odijelu. Mi smo pričali i nismo više obraćali pažnju na njih. Čekamo voditelja vježbe.
         Tada je odjednom ušao neki nepoznat čovjek u odijelu kojeg i nismo odmah zapazili. Nešto je promrmljao, zaokružio pogledom po prostoriji i užurbano izašao. Uskoro se vratio i iznenadio nas kad je pojedinačno, svakom od nas udijelio prazan bijeli list papira i zatim je ponovo otišao. Pogledali smo se u čudu, što s papirima, vjerujući da se valjda radi o bolesniku. Nedugo zatim ušao je drugi čovjek uobičajeno odjeven i uputio se prema umivaoniku u kutu. Otvarao je i zatvarao slavinu, saginjao se, valjda pregledavao ventile, no mi nismo obraćali pažnju. Bit će da se radi o vodoinstalateru. Na kraju je sjeo uz umivaonik. Vrijeme je prolazilo, nastavnik se nije pojavljivao i nakon pola sata smo kolektivno zaključili da vježbe neće biti i da krenemo kući.
         Upravo tada se ponovno pojavio onaj prvi čovjek u odijelu i zamolio nas da predamo papire. Vratili smo bijele papire pogledavajući se zbunjeno, a on nas je sa čuđenjem i prijekorom u glasu upitao: "Pa zar vi niste ništa napravili? Gdje su vam anamneze? A dijagnoza?" Bili smo zbunjeni u prvi tren, a onda smo shvatili da je to naš nastavnik, koji je očekivao da na papir ispišemo anamnezu i svoja zapažanja o bolesniku. Čovjek koji je sjedio pored umivaonika nije bio vodoinstalater!

    M. Taradi


    + 40
    + 4
    Ažurirano Nedjelja, 20 Studeni 2011 18:35
     
    Nature - 2010: The year in which… PDF Ispis E-mail
    Novosti - Zanimljivosti
    Autor mtaradi   
    Srijeda, 22 Prosinac 2010 21:46
    A round-up of the top science news stories of the past 12 months.(Adam Mann)
    Natural disasters pummelled Earth
    Ancient kissing cousins were found
    Doctors gained new weapons against HIV
    Scientists unveiled a synthetic genome
    Climate-change policy stalled
    Oil gushed into the Gulf of Mexico
    Stem-cell research rode a roller coaster
    Japan's space agency had a hit and a miss
    Astronomers joined the dark side
    The budget crunch hit European science
    Arsenic-based life was discovered. Or not.
    A morality expert was accused of mischief
    Published online 22 December 2010 | Nature 468, 1014-1016 (2010) -->
    Ažurirano Srijeda, 22 Prosinac 2010 22:03
     
    Nature - 2010 Gallery: Images of the year PDF Ispis E-mail
    Novosti - Zanimljivosti
    Autor mtaradi   
    Utorak, 21 Prosinac 2010 17:57
    From volcanoes to graphene — and more.
         Volcanic ash clouds and exploding oil rigs made an emphatic mark on 2010. But the year's most eye-catching photos are not all about disaster. There was plenty of innovation: from record power collisions in the Large Hadron Collider to marine creatures, asteroids, the growth of graphene and colourful views of Earth from space.
    Click here for the image slideshow-->
    Published online 20 December 2010 | Nature | doi:10.1038/4681018a (License Number: 2573721267036)

    Ažurirano Utorak, 21 Prosinac 2010 18:36
     
    Ne vjerujte profesoru! PDF Ispis E-mail
    Predah - Anegdote i "biseri"
    Autor mtaradi   
    Nedjelja, 19 Prosinac 2010 23:02

         Zgoda iz mojih studentskih dana s predavanja iz ginekologije i opstetricije
         Predavanje je bilo na vrlo popularnu i interesantnu temu: kontracepcija. Profesor je na stručan i sistematičan način izlagao ono što smo mi većinom naravno znali. Nizali su se tu dijapozitivi, metode, prednosti i mane, faktor pouzdanosti, broj trudnoća u 100 godišnjoj ekspoziciji itd... Čak su na katedri bili i "rekviziti" za zornu nastavu. Bilo je i duhovitih primjedba profesora, tako da je atmosfera bila vrlo ugodna i poticajna za učenje.
         U jednom ternutku profesor je opisivao prirodni način kontracepcije izračunom plodnih i neplodnih dana u ženskom spolnom ciklusu (pogledajte naše računalo :-). Konstatirao je da je metoda uz mjernje bazalne temperature i praćenje cervikalne sluzi prilično sigurna (više od 99,5%). Odjednom se ustala jedna kolegica iz prve klupe, okrenula se nama slušateljima i glasno izjavila:
         "Ne vjerujte profesoru! Nije baš tako!". Radilo se o vrlo simpatičnoj, zgodnoj, plavoj kolegici, relativno nižoj i vrlo skaldnoj nalik na porculansku lutku. Jedino što nije bilo u skladu s porculanskom figuricom bio je njezin velik trbuh, jer je bila u visokoj trudnoći.
         Profesor je duhovitu i dobronamjernu upadicu prihvatio s osmijehom uz dodatak: "Bolje ikakva kontracepcija, nego nikakva! I aspirin može biti 100% siguran način kontracepcije!" Svi smo se od srca nasmijali. Profesor je odmah objasnio kontracepcijsko djelovanje aspirina (pogledajte sliku!).

    M.Taradi


    + 62
    + 2
    Ažurirano Četvrtak, 30 Prosinac 2010 10:08
     
    Akademik Ivo Padovan, in memoriam PDF Ispis E-mail
    Novosti - In memoriam
    Autor mtaradi   
    Nedjelja, 19 Prosinac 2010 17:21
         Jutros (19.12.2010.) smo izgubili još jednu legendu našeg fakulteta. Zauvijek nas je napustio akademik Ivo Padovan u 88. godini života.
         Rodio se 11.02.1922. u Blatu na Korčuli gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju polazio je u Dubrovniku i Zagrebu, a medicinu je studirao na našem fakultetu. Godine 1950. specijalizirao otorinolaringologiju i od 1952. godine radio je na ORL odjelu Opće bolnice 'Dr. Mladen Stojanović' (danas Bolnica Sestara milosrdnica). Od 1966. do 1988. godine bio je predstojnik ORL klinike Medicinskog fakulteta u toj bolnici. Usavršavao se na brojnim klinikama u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Kanadi i Rusiji. Osnovao je Ligu za borbu protiv raka i Središnji institut za tumore i slične bolesti.
         Akademik Padovan bio je član mnogih prestižnih stručnih i znanstvenih organizacija u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Švicarskoj, a punih osam godina bio je i član Vijeća međunarodne lige protiv raka, te u dva navrata predsjednik HAZU. Dobitnik je mnogih domaćih i međunarodnih nagrada.
         Sjećam ga se od svojih studentskih dana, kao vrsnog profesora, liječnika, otorinolaringologa, onkologa,  pedagoga, stručnjaka, znanstvenika, organizatora, inovatora, političara... Svojem dragom učitelju su duboko zahvalne generacije i generacije studenata, a još više brojni izliječeni bolesnici i njihove obitelji.
        Njegov odlazak je velik gubitak za našu i svjetsku medicinu, ali najviše za njegovu obitelj. Zato izražavam sućut obitelji, a posebno njegovoj kćerki prof. Ranki Štern-Padovan.
    Ažurirano Petak, 24 Prosinac 2010 11:11
     
    Google Body Browser PDF Ispis E-mail
    Novosti - Zanimljivosti
    Autor mtaradi   
    Nedjelja, 19 Prosinac 2010 12:01
         Najpoznatiji internetski pretraživač, Google nas je opet ugodno iznenadio novim besplatnim servisom koji je posebno zanimljiv nama, medicinarima. Radi se o aplikaciji koja omogućuje uvid u anatomiju ljudskog tijela. Trodimenzionalna interaktivna mapa ljudskog tijela omogućava da pregledavamo ljudsko tijelo mijenjajući kut pogleda, povećanje, gledajući izolirano organske sustave (primjerice samo kostur, cirkulaciju, živčani sustav i sl). Sve su strukture prikladno označene latinskim nazivima. Da bismo mogli pogledom na tijelo upravljati Google je po prvi put koristio novu tehnologiju tzv. WebGL (HTML5) pomoću koje se grafički prikazi u 3D tehnologiji mogu vdjeti u normalnim internetskim stranicama.
         Za uživanje u "putovanju kroz ljudsko tijelo" Vaš preglednik treba podržavati WebGL. Najjednostavnije je instalirati Goglov preglednik Chrome BETA (ili dodatak za Firefox ili Safari). Pogledajte, doista se trud dodatne instalacije isplati!
    Upute i ulazna stranica je jedan klik miša daleko -->
    Ažurirano Nedjelja, 19 Prosinac 2010 13:12
     
    Čemu sve služe Stanniusove ligature? PDF Ispis E-mail
    Predah - Anegdote i "biseri"
    Autor mtaradi   
    Nedjelja, 12 Prosinac 2010 21:41

         Desetljećima su se na Zavodu za fiziologiju na studentskim vježbama izvodile Stanniusove ligature na žabljem srcu. Mi se stariji sjećamo, ako ništa drugo onda kreketanja žaba u hodniku ispred vježbaonice ili neugodnog postupka dekapitacije žaba škaricama i njihovog cičanja nakon ulaženja sondom u kičmeni kanal. Za mlađe ću ponoviti da se radi o eksperimentalnim postupcima na žabljem srcu kojima se podvezivanjem s koncem prikazuju centri automacije i putovanje impulsa po srcu. Prije više od 150 godina je H.F. Stannius takvim postupkom otkrio provođenje impulsa po srcu.
        Prva ligatura se podvezuje preko atrija čime se odvaja sinus venosus sa SA-čvorom od ostalih dijelova srca. Tada kuca samo sinus venosus, a atriji i ventrikuli zastanu, ali nakon nekog vremena počinju kucati sporije, sinkronizirano najprije atriji, pa zatim ventrikuli kao i u normalnom srcu. Druga ligatura se stavlja na atrioventrikularnu granicu, što ne remeti rad atrija, ali privremeno zaustavlja ventrikule, koji počinju kasnije kucati sporije, svojim ritmom i neovisno o atrijima.
         Dakle Stanniusove ligature služe za demonstraciju kontrole i kordinacije automacije srca. No da li samo za to? Akademik Nikša Allegretti, dugogodišnji pročelnik Zavoda i naš dragi učitelj, podržan od nas, članova Zavoda pronašao je i drugu uporabu ligatura. Nakon što se uredno izvede prva, pa druga ligatura (i eventualno još i Gaskellov pokus) preparat se može uporabiti i dalje. Škaricama se pažljivo odvoje doljni ekstremiteti od tijela žabe, oprezno se odvoji koža i prikažu mišići. Zatim se kraci ... pohaju i poslužuju topli! U vrlo ugodnoj, prijateljskoj atmosferi svi smo zajedno uživali u druženju, a mnogi su uživali i u žabljim kracima. Uz obveznu kavicu komentirali su se nedavno pročitani znanstveni članci, dnevna fakultetska događanja, pravili su se planovi za pokuse, pričale se dogodovštine, anegdote, pa i vicevi.

    M.Taradi


    + 91
    + 7
    Ažurirano Nedjelja, 19 Prosinac 2010 20:51
     
    ZNANOST - On Being a Scientist: A Guide to Responsible Conduct in Research PDF Ispis E-mail
    E-obrazovanje - E-knjige
    Autor mtaradi   
    Subota, 11 Prosinac 2010 23:11

    Kliknite: READ -> Open Book

    On Being a Scientist: A Guide to Responsible Conduct in Research
    Third Edition (2009) Committee on Science, Engineering, and Public Policy (COSEPUP)

         Over many centuries, researchers have developed professional standards designed to enhance the progress of science and to avoid or minimize the difficulties of research. Though these standards are rarely expressed in formal codes, they nevertheless establish widely accepted ways of doing research and interacting with others. Researchers expect that their colleagues will adhere to and promote these standards. Those who violate these standards will lose the respect of their peers and may even destroy their careers.
         Researchers have three sets of obligations that motivate their adherence to professional standards. First, researchers have an obligation to honor the trust that their colleagues place in them... Second, researchers have an obligation to themselves... Third, because scientific results greatly influence society, researchers have an obligation to act in ways that serve the public. Some scientific results directly affect the health and well-being of individuals, as in the case of clinical trials or toxicological studies.



    Ažurirano Subota, 11 Prosinac 2010 23:54
     
    Kako dokazati očiglednu statističku razliku? PDF Ispis E-mail
    Predah - Anegdote i "biseri"
    Autor mtaradi   
    Utorak, 07 Prosinac 2010 19:31

        Odgovor se čini jednostavnim: Treba na vjerodostojnom uzorku odabrati primjereni statistički test i izračunati vjerojatnost. No je li to baš tako?
    Anegdota koju opisujem dogodila se na jednom kongresu fiziologa u bivšoj državi. Kao mladi asistent nadobudno sam slušao prezentacije i u raspravama sam nastojao davati konstruktivne prijedloge, koje su ponekad nazivali kritikama.
         Tako sam nakon jednog izlaganja upozorio da se test hi-kvadrat ne smije primijeniti na skromnom uzorku od 7 štakora, od kojih su neki dobili alergijski encefalomijelitis, neki su bili bez simptoma, a neki su uginuli od nepoznatog uzroka. Rasprava koju sam time potaknuo nije baš bila ugodna za autore. Neposredno nakon tog izlaganja slijedilo je izlaganje autora iz Novog Sada. U njemu autor donosi zaključke o postojećim razlikama na 4 (četiri) opažanja, bez ikakve statističke obrade! Pod svježim dojmom kritika prethodnog izlaganja, bojeći se sličnog prigovora autor je izjavio:
         "Svi mi vidimo da razlika postoji, ali je bio problem dokazati je. Mi na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu nemamo tako veliki kompjuter za takva računanja, pa smo potražili pomoć Zavoda za statistiku grada, ali ni oni nisu ništa mogli. Čak smo tražili velik računar u Beogradu, ali opet ništa. No, svi mi vidimo da razlike ima, samo nemamo dovoljno velik kompjuter da je dokažemo!"
    Smijeh u dvorani!

    M. Taradi


    + 40
    + 5
    Ažurirano Utorak, 07 Prosinac 2010 22:55
     
    Ulazi li krv u ventrikule brže od stvarne brzine toka krvi? PDF Ispis E-mail
    Predah - Anegdote i "biseri"
    Autor mtaradi   
    Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 11:19

         Na prvi pogled svrstavamo pitanje u "bisere", ali je li baš tako? Anegdota se odnosi na zgodu s mojeg seminara iz mladih dana. Tijekom seminara odjednom "kuc, kuc" i na vratima se stvori prof. dr. Nikša Allegretti. Uvjeren da se nešto nepredvidivo i hitno događa zastanem u pola rečenice, a on se lakonski osmjehne i kaže "Ajde Milane, što je? Samo nastavi!" i sjedne u prvu klupu. I ja s dosta nelagode i treme nastavim raspravu o srcu kao pumpi. Baš sam naglašavao da je osnovni uvjet za cirkulaciju prepunjenost krvožilnog sustava s krvlju (sistemski tlak punjenja) i djelotvorno srce (održava nizak tlak u desnom atriju).
         I odjednom se ustane profesor, okrene se studentima i postavi pitanje: "Evo jedno pitanje za raspravu. Ulazi li krv u ventrikule brže od apsolutne brzine toka krvi?" Naizgled lagano pitanje, naravno da krv ulazi u srce onom brzinom kojom teče (pa to kaže sama definicija brzine!). Štiteći moj autoritet okrenuo se studentima i zatražio njihovo mišljenje. Svi su (smo) se složili da je odgovor negativan. I sad, pomalo triumfalno, prof. Allegretti dolazi do ploče i slavodobitno tvrdi da nismo u pravu i da će on to dokazati pomoću igle za pletenje. Zaboga, pletaćom iglom!?
         Prof. Allegretti započeo je opisivati jedan vrlo stari pokus na psu. Nacrtao je kredom na ploči shemu prsnog koša psa, pluća i srce i zatim je "zabio" pletaću iglu uz rub jednog rebra u atrio-ventrikularnu (AV) granicu. Postavio je pitanje što mislimo što će se dogoditi? Pljuštali su krivi odgovori od onoga "baš ništa" pa do "smrti psa". Pravi odgovor kojeg daje profesor je da će slobodni kraj igle plesati gore dolje u ritmu rada srca, što dokazuje da se tijekom rada srca AV granica pomiče gore dolje. To zapravo znači da se ventrikuli "navlače" na krv u atrijima, odnosno da krv utječe u ventrikule relativnom brzinom koja je jednaka zbroju brzine krvi i suprotne brzine AV granice. Očito se ventrikuli na taj način pune brže od apsolutne brzine toka krvi. To je posebno važno u tahikardiji, kada se skraćuje trajanje dijastole.
         Moram zahvaliti akademiku Nikši Allegrettiju koji je sve to izveo vrlo simpatično kao predstavu, ne dovodeći ni jednog trenutka moj autoritet pred studentima u pitanje. Nakon toga se ljubezno s nama pozdravio i sa smješkom rekao: "Ostavljam vas Milanu i ne brinite u najboljim ste rukama. Tu je par nas s Parnassa!" (podsjetnik: planina Parnass u središnjoj Grčkoj je mitološki dom Muza, a ima metaforičko značenje kao izvorište poezije, glazbe, literature, učenja, znanosti...)

    M. Taradi


    + 72
    + 3
    Ažurirano Srijeda, 13 Srpanj 2011 17:12
     
    Sretnici putuju na Sljeme PDF Ispis E-mail
    Predah - Anegdote i "biseri"
    Autor mtaradi   
    Petak, 03 Prosinac 2010 20:12

    Anegdota o prof. dr. Rikardu Hauptfeldu i njegovoj sklonosti automobilizmu
         Prof. dr. Hauptfeld je bio izvrstan i svestran profesor fiziologije i pročelnik Zavoda za Fiziologiju od 1945. Tijekom rata, prije prof. Hauptfelda, pročelnik Zavoda je bio prof. Petar Jurišić, a još ranije, do 1941. pročelnik je bio prof. Fran Smetanka. Fran Smetanka, po narodnosti Čeh, bio je u siječnju 1919. izabran za prvog profesora fiziologije. On je osnivač Zavoda za fiziologiju i dugogodišnj pročelnik i dekan u više navrata. U poratno vrijeme Medicinski je fakultet imao samo 14 redovnih profesora.
         Osim što je bio profesor i pročelnik prof. Hauptfeld je bio i veliki znalac i obožavatelj automobila, pa pričaju da je znao popravljati svoj automobil na parkiralištu ispred današnjeg Zavoda. Ponekad je čak držao konzultacije ili kolokvije ležeći ispod svog auta. Studenti su vidjeli samo noge koje su virile ispod automobila i čuli su povremenu buku alata. Znao je i nastaviti kolokvije ili konzultacije na probnoj vožnji na koju je pozivao studenta, nakon što je popravio auto. I tako su se znali uputiti prema Samoboru ili prema Sljemenu. Treba napomenuti da su u ono vrijeme automobili bili velika rijetkost i da se mnogi tadašnji studenti nisu nikad prije vozili u autu.
         Anegdota kaže da su pozvani student i profesor cijelo vrijeme stručno razgovarali o fiziologiji. Ako bi student na neko pitanje odgovorio katastrofalno pogrešno znalo se dogoditi da bi profesor naglo zakočio, uljudno otvorio vrata automobila i zamolio studenta da izađe. Nakon toga profesor bi nastavio vožnju sam, a iznenađen i začuđen student bi se morao snalaziti kako da se vrati natrag u Zagreb. U ono doba to i nije bilo baš jednostavno i brzo izvedivo, pa su se studenti veselili nailasku drvene konjske zaprege ili su čak pješačili. Zato su studenti pozvani na pokusnu vožnju cijenili, ako bi krenuli prema Sljemenu! Rizik od nepredviđenih putešestija pri povratku (nakon prisilnog iskrcavanja) bio je daleko manji, jer je relacija kraća!

    Prepričao M.Taradi prema usmenom predanju starijih profesora


    + 34
    + 4
    Ažurirano Nedjelja, 19 Prosinac 2010 20:52
     
    OBRAZOVANJE - The Theory and Practice of Online Learning PDF Ispis E-mail
    E-obrazovanje - E-knjige
    Autor mtaradi   
    Četvrtak, 02 Prosinac 2010 09:14
    The Theory and Practice of Online Learning, second edition, edited by Terry Anderson, May 2008, Paperback, 978-1-897425-08-4 (SC) (.pdf; 3 MB)
         This second edition of the Theory and Practice of Online Learning is an updated version of the highly successful 2004 first edition. Each of the chapters has been revised to reflect current theory and practice, and four new chapters have been added.
         The revised version brings together recent developments in both the practice and our understanding of online learning. Five years have since passed between this new edition and the first version. Five years is certainly a long time in this business as this second edition illustrates. The improvement in versatility and sophistication of the technologies that have been coming into common use has been so significant that a revisit of our knowledge of learning technologies and their application was becoming increasingly necessary. Anderson and the other authors of this text have responded to the need and have done the higher education community a great service by bringing it out in the electronic open access format under a Creative Commons License.
         As with the first edition, this is a collection of works by practitioners and scholars actively working in the field of distance education. The text has been written at a time when the field is undergoing fundamental change. Although not an old discipline by academic standards, distance education practice and theory has evolved through five generations in its 150 years of existence.
         Those of us from the other world are beneficiaries of this generosity and intellectual benevolence.

    Ažurirano Četvrtak, 08 Rujan 2011 10:42
     
    Interesting Facts PDF Ispis E-mail
    Novosti - Zanimljivosti
    Autor mtaradi   
    Srijeda, 01 Prosinac 2010 07:47

    Interesting Facts, By: Unknown (.pdf; 130 KB)


    A Classic collection of over 300 Did-you-knows.

    Fascinating & Mind bogglingg!


     
    << Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 » > Kraj >>

    Stranica 1 od 9