Novosti
Izložba: Knjige pričaju o 100 godina Medicinskog fakulteta PDF Ispis E-mail
izlozba100     Pozivamo Vas na izložbu Knjige pričaju o 100 godina Medicinskog fakulteta postavljenu u Galeriji Medicinskog fakulteta, na 2. katu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šalata 3.
     Izložba je pripremljena u povodu obilježavanja 100. obljetnice našeg fakulteta. Prvotno je bila postavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Izložbom se kroz knjige i plakate predstavila povijest katedri Medicinskog fakulteta. Ovom prigodom u Galeriji Medicinskog fakulteta predstavljen je dio spomenute izložbe koji donosi plakatni prikaz povijesti Medicinskog fakulteta. Dobro došli na izložbu koja će Vas uputiti u 100 godina kontinuirane nastave na našem fakultetu!
     Izložba je otvorena do 10. prosinca 2018. godine.
 
Dugotrajna potpuna pomrčina Mjeseca PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
pomrcina18     U petak, 27.07.2018., bude li nebo vedro, imat ćemo jedinstvenu priliku u ovom stoljeću promatrati dugotrajnu potpunu pomrčinu Mjeseca koja će biti u nas najizraženija oko 22:20 sati.
     Tijekom potpune pomrčine koja će trajati 1 sat i 43 minuta ljudi gotovo cijelog svijeta (osim Sjeverne Amerike i Grenlanda) moći će promatrati "krvavi Mjesec". Radi se o jedinstvenom astronomskom fenomenu u našem životu, jer će se potpuno jednaka pomrčina ponoviti tek 2123. godine!
     Do pomrčine Mjeseca dolazi kad se između Sunca i Mjeseca u istoj ravnini nađe naša Zemlja koja tada baca sjenu na Mjesec, pa on ne reflektira potpuno Sunčevo svijetlo. Zato prestaje biti "srebrnkast", ali zašto nije u potpunom mraku i taman, već zagasito crveno-smeđ? Razlog tome je što Zemlja koja ima atmosferu koja, kao leća, lomi, raspršuje i ogiba Sunčevu svjetlost i to više kratke, nego duge valove svjetlosti. Tako se "zeleni i plavi" valovi lome jače, pa preostaje narančasta i crvena. One se odbijaju od površine Mjeseca i prolaze kroz Zemljinu atmosferu koja također apsorpcijom i zagađenjem utječe na boju svjetlosti koju vidimo. A treba spomenuti i naše oči koje nisu jednako osjetljive u cijelom spektru i u svim svjetlosnim uvjetima! Konačno, vidimo da Mjesec obasjava Zemlju zagasito crveno-smeđom, "hrđavom" bojom. Popularno se takav Mjesec zove "krvavi Mjesec". Uz njega se vežu brojna praznovjerja!
     Na suprotnoj strani od Sunca, iza Zemlje se stvara stožac potpune sjene i polusjene (slika). Tako trajanje pomrčine ovisi o udaljenosti putanje Mjeseca od centra stošca i može maksimalno iznositi oko 2 sata!
     Bude li vedro nebo moći ćemo, već od pola 9, bez ikakovih pomagala uživati u ovom rijetkom astronomskom događaju. Savjet onima koji žele prizor ovjekovječit: stabilizirajte digitalnu kameru barem prislanjanjem na čvrst, nepomičan predmet i upotrebite ekspoziciju 1 do 2 sek i osjetljivost ISO 400. Naravno užitak je veći ako upotrebimo teleskop, ili dalekozor, ako smo na mjestu koje je manje svjetlosno zagađeno i ako imamo dobro društvo i posluženje!
 
Prof. emer. dr. sc. Predrag Keros, in memoriam PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

keros p1     Napustio nas je 23. veljače 2018. godine naš dragi profesor emeritus Predrag Keros u 85. života. Vijest je pogodila i rastužila sve nas koji smo ga poznavali.  Bio je sveprisutna legenda na Fakultetu, sjajan nastavnik i znanstvenik, a i najmarljiviji i najuspješniji zdravstveni prosvjetitelj i populator zdravlja širokih slojeva stanovništva.
     Pamtimo ga uvijek vedrog, nasmijanog, spremnog na šalu. Njegov smijeh bio je zarazan, često je odzvanjao hodnikom, a bio je i dovoljno glasan da se čuo i u pokrajnjim sobama. Bio je moj učitelj u studentskim danima, a kasnije, kao nastavnik, rado sam ga susretao i uvijek me razveselio svojim lukavim, šeretskim pogledom i nasmiješenim licem, te zanimljivim, često humorističnim primjedbama na aktualne događaje na Fakultetu. Često je započinjao razgovor s: "Mačak, jesi li čuo da...." ili "Čekaj, imam jedan dobar vic..." Na sastancima je zavaljen na stolicu ležerno i dobronamjerno dijelio prijedloge, pa kroz humor i oštre kritike.
     Međutim ne treba promatrati prof. Kerosa samo s te društvene zabavne strane. Bio je ozbiljan i vrlo cijenjen nastavnik na Zavodu za anatomiju od 1960. godine, najprije kao asistent, pa docent (1965.), izvanredni profesor (1970.) i redovni profesor (1973). Generacije današnjih liječnika ga pamte upravo i po dozi ležernog humora kojim nam je uveliko olakšao prvi susret na Fakultetu sa smrću na anatomskim sekcijama. Pamtimo ga i po njegovoj knjizi iz Anatomije, u kojoj je uveo brojne hrvatske nazive koji do tada nisu postojali. Time je dao velik doprinos razvoju hrvatskog jezika, ali nismo svi bili sretni s njegovim inzistiranjem na uporabi baš svih "novokomponovanih" hrvatskih termina. Moram priznati da sam mu i ja prigovarao da se ne trebaju "pohrvatiti" svi anatomski pojmovi, već samo oni koji imaju šansu da zažive u narodu. Primjerice ljudi znaju da postoji bedrena ili lakatna kost i te nazive valja upotrebljavati, ali ne znaju za male košćice, kao što je kockasta, trokutasta ili graškasta kost, pa njihovi nazivi mogu ostati samo latinski. Pamte ga i bivši studenti drugim medicinskih, a i ostalih fakulteta i visokih škola.
     Završio je čak tri specijalizacije iz opće kirurgije (1965.), ortopedije (1969.) i neurokirurgije (1978.). Radio je desetljećima u Klinici za neurokirurgiju KBC Zagreb kao pročelnik Polikliničkog odjela, pa ga znaju i brojni zahvalni pacijenti. Bio je i sjajan znanstvenik s preko 400 znanstvenih i stručnih članaka, brojnim knjigama, kongresima i simpozijima, kao i brojnim nagradama za životno djelo.
     I zato će mnogima nedostajati. Nedostajat će nam njegov vedri duh, njegovo veliko znanje i životno iskustvo, liječničko umijeće, njegov prosvjetiteljski rad za opće dobro i općenito njegovo prisustvo! Velika Vam hvala dragi profesore, moj učitelju i moj uzore! Počivajte u miru!

M.Taradi


 
Ciklus webinara: „E-obrazovanje u akademskom okruženju" PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
     Centar za e-učenje Sveučilišnog računskog centra, u suradnji s  projektom "Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju" Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta organizira ciklus webinara na temu "E-obrazovanje u akademskom okruženju". Webinar „Web 2.0 u akademskom obrazovnom okruženju“ održat će doc. dr. sc. Mihaela Banek Zorica u utorak, 23. studenoga s početkom u 11 sati.
Sažetak webinara i tehničke napomene za praćenje webinara nalaze se ovdje-->.
 
Sveta misa za darivatelje tijela PDF Ispis E-mail
darivatelji o     Obavještavamo Vas da će se dana 22. listopada 2018. godine u 12.oo sati u crkvi Krista Kralja na Mirogoju održati Sveta misa u spomen ljudima koji su velikodušno donirali svoje tijelo Zavodu za anatomiju „Drago Perović“. Svetu misu predvoditi će dr. Zvonimir Kurečić.
     Latinska izreka  Mortui vivos docent (mrtvi poučavaju žive), nalazi se upisana u mnogim anatomskim institutima diljem svijeta. Ove riječi imaju duboki smisao i ukazuju na veliku važnost  potrebe za ljudskim anatomskim preparatima u daljnjem obrazovanju i istraživanju.
     Anatomija, znanost o građi ljudskog tijela, jedan je od najvažnijih predmeta u temeljnom obrazovanju liječnika, stomatologa i drugih zdravstvenih djelatnika. U medicini, detaljno proučavanje i obnavljanje znanja iz anatomije temelj je trajnog stručnog usavršavanja liječnika kroz razne tečajeve. Osim što koriste za edukaciju, darovana tijela koriste se i za istraživanje i razvoj novih kirurških zahvata, kao što su razvoj novih artroskopskih operacija, zahvata u plastičnoj kirurgiji, simulaciju kirurškog pristupa različitim unutarnjim organima i mnogih drugih kirurških i medicinskih postupaka. Unatoč ubrzanom napretku medicine pokazalo se da su upravo anatomske studije i istraživanja na anatomskim preparatima, a ne na simulacijskim ekvivalentima, najbolji način usvajanja znanja o građi tijela. Trodimenzionalna zamršenost ljudskog tijela ne može u potpunosti biti prikazana u knjigama, na slajdovima s pomoću računala, ili kroz korištenje plastičnih modela. Najsavršeniji model za temeljito proučavanje i istraživanje ljudskoga tijela jest samo tijelo.
     Zavod za anatomiju „Drago Perović“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu konstantno provodi aktivnosti vezane za Program doniranja tijela. Programom je omogućeno da netko tko to želi može za života potpisati Izjavu kojom se nakon njegove smrti tijelo donira Medicinskom fakultetu za potrebe medicinske edukacije i znanosti.
    Biblija uči vjernike da mole za pokojne, jer im molitvom možemo pomoći na njihovom „posljednjem putovanju“. Na taj način ostvaruje se zajedništvo i sa živima i sa mrtvima. Pokažemo da nismo i nećemo zaboraviti sve one koji su velikodušno darovali svoje tijelo odnosno ZNANJE za sve buduća istraživanja i medicinsku edukaciju.
S poštovanjem,
Prof.dr.sc. Lovorka Grgurević
Predstojnica Zavoda za anatomiju
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 1 od 34