Novosti
Festival znanosti (8.-13. travnja 2019.) PDF Ispis E-mail
festival z     Već sedamnaestu godinu u Hrvatskoj živi Festival znanosti! Sedamnaest mu je godina tek, ali približava se punoljetnosti i zasjat će u svim bojama – jer su upravo „boje“ njegova ovogodišnja tema. Kako vidimo boje? Što je uopće boja? Znate li da su kromosomi dobili svoje ime po boji? Zašto je nebo plavo? Zašto je Sunce žuto, oblaci bijeli, krv crvena, a klorofil zelen? Tisuću je pitanja, a kažu da u znanosti svaki odgovor rađa još deset novih.
    Izaberite svoje omiljene boje u šarenilu programa Festivala znanosti! U Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Festival će biti otvoren za posjetitelje od ponedjeljka 8 do subote 13. travnja 2019., u vremenu od 10 do 20 sati.
SVI SADRŽAJI SU BESPLATNI ZA POSJETITELJE !
     Više na izvornom web sjedištu  -->
 
Dan broja pi PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
pi2     Dan broja pi je obilježavanje matematičke konstante π (pi) 14. ožujka, odnosno, prema američkom pisanju datuma 3/14.  Svi znamo da su 3, 1 i 4 tri najznačajnije znamenke broja pi (pi=3,14159 26535...). Također znamo da je pi omjer opsega i dijametra kružnice, odnosno omjer površine i kvadrata polumjera kruga. Tu matematičku konstantu nazivamo još i Arhimedova konstanta (ne Arhimedov broj!) ili Ludolfov broj. Broj pi su poznavali već i stari Babilonci prije 4000 godina!
     Dan aproksimacije broja pi održava se 22. srpnja (ili 22/7 po američkom zapisu datuma dan/mjesec) jer je razlomak 22/7 uobičajena aproksimacija broja pi (još bolja aproksimacija je 355/113). Inače pi je iracionalan broj koji se ne može definirati omjerom dvaju cijelih brojeva. Budući da je broj beskonačan, bez ponavljanja, ljudi nikad neće izračunati njegovu točnu vrijednost ;-) . Super računalo je za više od 100 dana izračunalo broj pi na preko 22,4 bilijuna decimalnih znamenaka!
     Godine 2009. je Zastupnički dom SAD-a podupro ideju obilježavanja Dana broja pi. Taj datum je spojio i dva najpoznatija genija 20. i 21. stoljeća; rođendan Alberta Einsteina i smrt Stephena Hawkinga.
 
Prof. dr. sc. Vlado Jukić, in memoriam (1951.-2019.) PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

jukic vl     S tugom smo primili vijest da nam ode još jedan dobri duh Fakulteta. Nakon kratke i teške bolesti u nedjelju 3.3.2019. napustio nas je prof. dr. sc. Vlado Jukić, najdugovječniji i najuspješniji ravnatelj Psihijatrijske klinike Vrapče. Prerano, u 68. godini života iznenada je preminuo naš dragi profesor psihijatrije, liječnik, kolega i učitelj, neumoran borac za prava osoba s duševnim bolestima i jedan od najpoznatijih psihijatara. Osim na našem Fakultetu bio je i profesor i na Medicinskom fakultetu u Mostaru, a predavao je i na Pravnom fakultetu u Zagrebu, te na raznim postdiplomskim studijima i tečajevima. Objavio je preko 200 znanstvenih radova i knjiga, a organizirao je i izlagao na mnogim nacionalnim i međunarodnim skupovima. Trudio se da skine stigmu s ljudi s duševnim smetnjama i bolnicom Vrapče kao "žutom kućom". Zaslužan je za otvaranje novog odjela psihijatrije Vrapče. Također je osmislio i realizirao jedinstveni projekt Muzej bolnice Vrapče. Čestim javljanjem u medijima popularizirao je psihijatriju, destigmatizirao ljude sa psihičkim smetnjama, komentirao kao psihijatar aktualna društvena kretanja i događaje, čime je zadužio sve nas.
     Pamtim kao vrlo ugodnog sugovornika, uvijek nasmijanog i dobro raspoloženog. Viđali smo se na nekim sastancima, u Fakultetskom vijeću, a najčešće na Šalati oko kompjuterskih poslova i održavanja baze pitanja. Veselio sam se tim sastancima jer sam se uvijek ugodno osjećao u njegovom društvu. Bilo je tu uvijek zanimljivih tema za razgovor, smijeha i međusobnog uvažavanja. Komentirali smo događaje na Vijeću i nismo se uvijek slagali. Prof. Jukić je često posredovao među sukobljenim stranama nudeći svoje kompromisno rješenje i častan odstup obih strana. Nisam uvijek bio za takva pomirljiva rješenja, koja su često bila "guranje problema pod tepih" ili odlaganje odluka. Profesor je znao reći da je bolje ponekad se pritajiti i "gutat knedle", jer tko to ne nauči "knedle mu zapinju u grlu i guše ga!" Osim toga treba pomalo "pljuckati" i tako utjecati na odluke, jer "ako sve ispljuneš, istrošiš se i sutra više nemaš šanse išta učiniti!" "A i sutra trebate dići glas i reći što je pošteno, moralno i dobro." Danas kad razmišljam o tome vidim da je bio potpuno u pravu. Akademska sredina je vrlo okoštala i žestoko se brani od promjena. Tako su i mene vremenom izolirali i isključili iz mnogo toga. Puno sam naučio od profesora i čuo puno korisnih savjeta i životnih mudrosti i zato mu velika hvala!
     I sad kad nema više ovog dragog čovjeka i velikana hrvatske psihijatrije osjećamo tugu i veliki gubitak. Ostao je neizbrisiv trag ne samo u Klinici za psihijatriju "Vrapče", u hrvatskoj psihijatriji, u psihijatrijskoj znanosti, već i u stavu društva prema psihičkim bolesnicima, a i u svima nama koji smo ga poznavali. Hvala mu na svim trenucima koje smo zajedno proveli i na svemu što je učinio za bolesnike, za psihijatriju, studente, kolege i društvo u cjelini. Sućut obitelji, čiji je gubitak najbolniji!
     Počivao u miru!


 
Izložba: Knjige pričaju o 100 godina Medicinskog fakulteta PDF Ispis E-mail
izlozba100     Pozivamo Vas na izložbu Knjige pričaju o 100 godina Medicinskog fakulteta postavljenu u Galeriji Medicinskog fakulteta, na 2. katu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šalata 3.
     Izložba je pripremljena u povodu obilježavanja 100. obljetnice našeg fakulteta. Prvotno je bila postavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Izložbom se kroz knjige i plakate predstavila povijest katedri Medicinskog fakulteta. Ovom prigodom u Galeriji Medicinskog fakulteta predstavljen je dio spomenute izložbe koji donosi plakatni prikaz povijesti Medicinskog fakulteta. Dobro došli na izložbu koja će Vas uputiti u 100 godina kontinuirane nastave na našem fakultetu!
     Izložba je otvorena do 10. prosinca 2018. godine.
 
Uređivanje genoma zametne loze zahtijeva pravila PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
Subota, 16 Ožujak 2019 16:11
crispr    Skupina od 18 istaknutih znanstvenika, među kojma su i oni koji su sudjelovali u razvoju CRISPR-Cas9 postupka za uređivanje gena, prošli je tjedan objavila poziv za privremeni međunarodni moratorij na uređivanje gena u jajašcima, spermijima ili embrijima. Predlažu da je nužna rasprava o tome i hoće li se ikada i pod kojim uvjetima provoditi editiranje genoma koji se nasljeđuje generacijama. ponoviti.
     Treba jasno razlikovati uređivanje genoma zametnih linija, koje se prenose dalje na potomke od uređivanja genoma somatskih stanica koje ostaju samo u svom domaćinu. Promjene genoma jajašca, spermije i embrijima, unose nove gene ili kombinacije u ljudski genski fond i mogu imati nesagledive posljedice na ljudski rod. S druge strane mijenjanje genoma somatskih stanica mogu se liječiti nasljedne bolesti, najčešće u djece, ali i u odraslih. Te promjene se odnose na popravljanje mutiranih gena i one se ne prenose na naredne generacije. Stoga većina istraživača ne vidi nikakav problem u tome i podupire uređivanje gena u somatskim stanicama za liječenje bolesti, primjerice srpaste anemije, Duchenneove mišićne distrofije ili Huntingtonove bolesti.
     Znanstvenici su vrlo inventivni u pronalaženju pojedinih otkrića i postupaka, ali ni izdaleka ne mogu predvidjeti posljedice tih otkrića na društvo u cjelini. Postupak CRISPR-Cas9 editiranja gena je možda najbolji i najopasniji primjer. Posljedice kliničkog uređivanja genoma zametne loze mogu na društvo biti vrlo značajne, trajne, pa i razorne. Roditelji bi bili izloženi pritiskom da poboljšaju svoju djecu, što bi dovelo do još veće nejednakosti budući da neće svi imati pristup skupoj tehnologiji. Vremenom bi tako mogla nastati posebna podgrupa ljudi, zapravo subspecies. Jednom puštene u opticaj kombinacije gena u zametnoj lozi više se ne mogu kontrolirati jer se prenose generacijama.
     Cijeli problem je potakao kineski znanstvenik, biofizičar He Jiankui, koji je izvijestio da je editirao genom embrija uvodeći gen CCR5 Δ32 koji daje urođenu otpornost na virus HIV-1. Rodile su se dvije blizankinje koje za sada izgledaju zdravo. Mnogi znanstvenici misle da je stvaranje "dizajniranih beba" preuranjeno, neodgovorno, neetično, opasno, pa čak i monstruozno. Ispravne odluke o modifikaciji ljudske zametne loze moraju se postići raspravom i dogovorom na svjetskoj razini. Budući da je toliko toga na kocki, društveni konsenzus se mora dogoditi što prije!
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 1 od 34