Zanimljivosti


Junk DNA holds clues to heart disease PDF Ispis E-mail
Autor Taradi   
Deleting a non-coding region leads to narrowing of arteries in mice.
     Janet Fang
The risk of developing a form of heart disease has been linked to a region of junk DNA.
   Researchers have made headway in working out why a section of junk DNA — the 98% or so of the genome that does not code for proteins — raises the risk of at least one form of heart disease.
   About one in five deaths in the United States results from excessive build-up of fatty plaques inside arteries supplying blood to the heart — known as coronary artery disease (CAD). In 2007, genome-wide association studies on thousands of participants linked a non-coding stretch of chromosome 9p21 with the disease, and showed that people who carry certain single nucleotide mutations in this stretch of DNA have an increased chance of developing CAD.
   The latest work, published online today in Nature, builds on these studies by knocking out this area of the equivalent chromosome in mice. "We were really interested in understanding how this purely non-coding interval leads to CAD, so we thought, 'Let's delete it and see what happens'," says geneticist Len Pennacchio of the Lawrence Berkeley National Laboratory in Berkeley, California, who led the study.
   "We did, and found that the expression of two genes nearly 100,000 base pairs away from the deletion dramatically decreased in mice," Pennacchio explains. In addition, many of the mice without the non-coding DNA died earlier than normal and some developed tumours.
Published online 21 February 2010 | Nature | (Abstract from Nature, License Number 2257020292199)
Više na izvornom sjedištu.
 
10 najvažnijih otkrića u medicini u proteklom desetljeću PDF Ispis E-mail
Autor admin Taradi   

Top 10   Na kraju svakog okruglog vremenskog razdoblja svi se volimo analitički osvrtati na protekli period. Evo tako moja lista deset najvažnijih otkrića u medicini u proteklom desetljeću. Općemito u prvoj dekadi 21. stoljeća pojavila su se brojna značajna medicinska otkrića, koja ne utječu samo na razvoj medicinske znanosti, već imaju konkretnu primjenu uz bolesnički krevet. Također su se otvorile neslućene mogućnosti, a za neke od njih i ne možemo predviditi kamo nas vode.
Lista 10 najvažnijih:
1. Projekt otkrivanja humanog genoma dobiva i primjenu u praksi
2. Eksplozivna primjena informacijskih tehnologija od strane liječnika, ali i bolesnika
3. Uporaba matičnih stanica u terapiji
4. Razvoj i afirmacija medicine temeljene na dokazima (Evidence-Based Medicine)
5. Pronalazak novih "pametnih" ciljanih lijekova protiv raka (npr. Herceptin, Gleevec)
6. Eksplozivni razvoj minimalno invazivne kirurgije i robotike
7. Razvoj novih dijagnostičkih postupaka za promatranje funkcije mozga (funkcionalni MRI)
8. Dramatično poboljšanje terapije kardiovaskularnih bolesti
9. Napredak u transplantaciji tkiva i organa
10. Cijepljenje protiv HPV, novi lijekovi protiv AIDS-a, preporuka za neuzimanje nadomjestnih estrogenih hormona, kampanja protiv pušenja...
Naravno ima ih još, no za sada 10, a i Vi biste mogli dodati svoje mišljenie ili nadopuniti listu.Smile


 
Prof. dr. Sunčani Kukolji Taradi prva nagrada za najbolji e-kolegij na Sveučilištu u Zagrebu PDF Ispis E-mail
Autor admin Taradi   

Izborni kolegij "Jesmo li kiseli?" autorice prof. dr. sc. Sunčane Kukolje Taradi dobio prestižnu prvu nagradu za najbolji e-kolegij na Sveučilištu u Zagrebu. Čestitamo!

InterMeCo - Interaktivni Medicinski Centar obrazovanja -  interaktivno virtualno obrazovno okružje hrvatskih Medicinskih fakulteta

Razgovor s autoricom možete pogledati u ponedjeljak 2.11. u 7 sati u emisiji "Dobro jutro Hrvatska" na prvom programu HTV.

Evo odluke Povjerenstva za e-učenje: Vezano uz Natječaj za dodjelu nagrade za najbolji e-kolegij klasa 602-04/07-10/14, ur. broj 380-03/13-09-25 koji je raspisan 04.09.2009., a temeljem Pravilnika o dodjeli nagrade za najbolji e-kolegij Sveučilišta u Zagrebu, Povjerenstvo za e-učenje, na osnovu prijedloga Ocjenjivačkoga suda donosi slijedeću odluku:
1. dodjeljuju se dvije ravnopravne PRVE NAGRADE ZA NAJBOLJI E-KOLEGIJ kolegijima (abecednim redom):
JESMO LI KISELI ? ; Nositelj i suradnici: prof.dr.sc. Sunčana Kukolja Taradi, doc.dr.sc. Sanja Popović-Grle, prof.dr.sc. Zoran Đogaš, prof. dr. sc. Ines Drenjančević-Perić, prof.dr.sc. Ines Mrakovičić Šutić, Medicinski fakultet i
MATEMATIKA 2 ; Nositelj i suradnici: prof.dr.sc. Blaženka Divjak, prof.dr.sc. Tihomir Hunjak, Marija Jakuš, dipl.ing., Prof. Mirela Brumec, prof. Damir Horvat, dr. sc. Zlatko Erjavec, Bojan Žugec, dipl. ing., Dušan Munđar, dipl. ing., Fakultet organizacije i informatike
2. dodjeljuje se jedna DRUGA NAGRADA ZA NAJBOLJI E-KOLEGIJ kolegiju:
ODABRANA POGLAVLJA IZ PROGRAMSKOGA INŽENJERSTVA
Nositelj i suradnici: prof.dr.sc. Mario Žagar, dr.sc. Igor Čavrak, mr.sc. Marin Orlić, Ivana Bosnić, dipl. ing., Ana Petričić, dipl. ing., prof.dr.sc. Ivica Crnković, dr.sc. Rikard Land, Aneta Vulgarakis, dipl. ing., Fakultet elektrotehnike i računarstva
3. dodjeljuju se dodatne nagrade ...

Više na izvornom web sjedištu 


 
The 2009 Nobel Prize in Physiology or Medicine PDF Ispis E-mail
Autor admin Taradi   

The Nobel Assembly at Karolinska Institutet has today decided to award
The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2009 jointly to
Elizabeth H. Blackburn, Carol W. Greider and Jack W. Szostak

for the discovery of "how chromosomes are protected by telomeres and the enzyme telomerase"
This year's Nobel Prize in Physiology or Medicine is awarded to three scientists who have solved a major problem in biology: how the chromosomes can be copied in a complete way during cell divisions and how they are protected against degradation. The Nobel Laureates have shown that the solution is to be found in the ends of the chromosomes – the telomeres – and in an enzyme that forms them – telomerase (high resolution image (pdf 1 Mb).
More


 
Istražite koja je specijalizacija za Vas! PDF Ispis E-mail
Autor admin Taradi   

  Kratkim anonimnim testom doznajte u kojoj biste medicinskoj struci bili najuspješniji. Radi se o Kolbovom testu stila učenja koji ne ovisi o znanju, inteligenciji ili intuiciji, već  o slobodnim asocijacijama i Vašem pretežnom načinu usvajanja znanja i mišljenja. I svi iz ostalih struka mogu istražiti svoj stil učenja!
  Nakon testa možete pročitati nekoliko korisnih savjeta za učinkovtije učenje.  I ne zaboravite studentski se život ne sastoji samo od učenja!Wink

  U par minta saznajte koji je Vaš pretežni stil učenja i za koju ste (medicinsku) struku rođeni!  


 
<< Početak < « 11 12 13 14 15 » > Kraj >>

Stranica 13 od 15