Zanimljivosti


Nature: Journals step up plagiarism policing PDF Ispis E-mail
Autor admin Taradi   
PlagiarismCut-and-paste culture tackled by CrossCheck software.
Nature News; Published online 5 July 2010 | Nature | doi:10.1038/466167a
Declan Butler
    Major science publishers are gearing up to fight plagiarism. The publishers, including Elsevier and Springer, are set to roll out software across their journals that will scan submitted papers for identical or paraphrased chunks of text that appear in previously published articles. The move follows pilot tests of the software that have confirmed high levels of plagiarism in articles submitted to some journals, according to an informal survey by Nature of nine science publishers. Incredibly, one journal reported rejecting 23% of accepted submissions after checking for plagiarism.
 
Kako procijeniti temperaturu okoliša ili mora u doba dinosaura? PDF Ispis E-mail
Autor admin Taradi   

    Naizgled nemoguća misija, ali ipak ima načina! U časopisu Nature od 24.05. je objavljeno da se određivanjem rijetkih izotopa u kostima i zubima izumrlih životinja može procijeniti njihova tjelesna temperatura koja je odgovarala temperaturi mora (za morske životinje), odnosno temperaturi okoliša (za hladnokrvne kopnene životinje).
   Tijekom sinteze i taloženja bioapatita u kosti i zube organizama dva teška izotopa ugljika i kisika, 13C i 18O pokazuju tendenciju češćeg spajanja nego što bi se to očekivalo nasumce. Temperatura utječe na taj proces gomilanja tako da ga ometa. Glavni istraživač Robetr Eagle, geokemičar iz Division of Geological and Planetary Sciences na California Institute of Technology u Pasadeni kaže da se da se vezivanje 13C - 18O događa puno češće pri 5 stupnjeva C nego pri 100. Istraživanje učestalosti gomilanja 13C - 18O u kostima i zubima suvremenih životinja (primjerice u slona i krokodil) pokazalo je da se tjelesna temperatura može odrediti s pogreškom od stupanj, dva.
Mamut iz pleistocena je izgleda imao temperaturu od 38 stupnja C. Stariji fosili, pred 12 milijuna godina imali su sličnu temperaturu, primjerice rinocerus oko 37, a preteća krokodila oko 30 stupnjeva.
    Mogućnost određivanja temperature izumrlih životinja otvara nove mogućnosti za upoznavanje evolucije.
Više na izvornom sjedištu -->


 
Stvaranje bakterije s laboratorijski sintetiziranom kopijom genoma PDF Ispis E-mail
Autor Taradi   

    Pionir genetike, kontraverzni DNA istraživač, J. Craig Venter s još dvadesetak znanstvenika iz njegovog privatnog instituta (JCVI) u Rockvillu, Maryland i San Diego, California, objavili su 20.05.10. u Science Express da su uspjeli potpuno sintetski stvoriti kopiju bakteriskog kromosoma, koju su transplantirali u bakteriju i tako je "oživili". Postigli su da ona stvara vlastite bjelančevine i da se spontano dijeli.
    Prvi potpuni genski kod jednostavnog bakteriofaga odredio je Sanger još 1977. godine. Potpuna sekvenca bakterije određena je 1995. Prvi sintetički virus stvoren je 2002. Spomenuti autori su upotrebili najmanji samoživući organizam, bakteriju Mycoplasma genitalium koja ima oko 500 gena. Pronašli su da mogu reducirati njezin genom za 100 gena, a da se ne pojave vidljive smetnje. Zatim su potpuno sintetski priredili cijeli kromosom i nakon dvije godine rada našli način kako manipulirati cijelim kromosomom. Međutim navedena bakterija se dijeli vrlo sporo, pa su  usred projekta promijenli bakteriju. Sintetizirali su i 1,08 Mbp genom Mycoplasme mycoides počevši od digitalizirane informacije o sekvenci (pogledajte shemu). Zatim su transplantirali sintetski kromosom u Mycoplasmu capriscolum. Nove stanice, nazvane "Sintije", imaje očekivan fenotip i sposobne su za samostalno umnažanje.
    Neki govore o prvom stvaranju sintetskog života, no nema dvojbe da se radi o epohalnoj prekretnici u tom pravcu. Veliki korak za znanost, ali i velika nepredvidiva opasnost za zloupotrebu! Znanstvene, socijalne, etičke i druge posljedice ovog otkrića su još nesagledive.
Više na izvornom sjedištu -->  

Tags DNA - Craig - Mycoplasma

 
1% - 4% ljudskog genoma potječe od Neandertalca PDF Ispis E-mail
Autor Taradi   

U časopisu Science 55 autora iz 22 zemlje su objavili 7.5.2010. rezultate desetogodišnjeg istraživanja evolucije čovjeka usporebom genoma današnjih ljudi (homo sapiens), Neandertalaca i  izvornih stanovnika Afrike južno od Sahare. Neandertalci su živjeli u velikim prostranstvima Europe i zapadne Azije od prije 400 000 godina, pa sve do prije 30 000 godina kad su izumrli. Nihovi fosili su nađeni od južnog Sibira, sve do Srednjeg Istoka. Nagađalo se da oni nisu dolazili u dodir s precima modernog čovjeka koji su došli iz Afrike. Analiza nuklearne i mitohondrijske DNA može dati odgovor na to pitanje. Međutim, do sada odgovori nisu bili jednoznačni i uvjerljivi, jer je postojala zagađenost fosilnih ostataka Neandertalaca s genomom suvremenih ljudi koji su rukovali ostacima.


 
DNA is information, not intellectual property PDF Ispis E-mail
Autor admin Taradi   

 

 

Intellectual property considerations in biology are one of the more worrying trends currently being negotiated in business and in the legal system. A court recently ruled that DNA is information, not intellectual property. Whether this holds as it moves through the court system in the US is unclear. But the impact of life patents (literally) is already being felt: “There are about 40,000 patents that currently protect some 20 percent of the human genome”. For more information on the impact of patents on breast cancer treatment, have a look at this article.
Prenijeto s Elearnspace.


 
<< Početak < « 11 12 13 14 » > Kraj >>

Stranica 11 od 14