Zanimljivosti


Spavanje na desnom boku dovodi do učestalijih tumora na lijevoj strani tijela? PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

Objavljen je vrlo interesantan članak koji predlaže objašnjenje zašto su neki tumori simetričnih organa češći na lijevoj strani tijela: Örjan Hallberg, Olle Johanssonb: Sleep on the right side—Get cancer on the left?,  Pathophysiology, 17;3;157-160 (June 2010).
    Naime iz opširnih epidemioloških studije se zna da je među pet simetričnih ili parnih organa učestalost tumora na lijevoj strani veća čak do 20%. Primjerice, u velikim epidemiološkim studijama učestalost karcinoma dojke u žena, ali i muškaraca je veća u lijevoj dojci u prosjeku oko 8% (varijacije u pojedinim studijama su od 5% do 19%). Također je veća učestalost melanoma na lijevoj polovici tijela (oko 18%). Autori su pretpostavili da postoji zajednički uzrok i predložili da bi on bio elektromagnetsko zagađenja koje nastaje zbog signala FM radiostanica i TV. Evo njihovog vrlo zanimljivog objašnjenja.


 
Internet je velik! Ali koliko? PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

Svi znamo da je Internet velik. Ali koliko? Pogledajte fascinirajuće podatke na slici klikanjem na doljnji link.


 
Iznenađujuće velika sličnost genoma spužve i čovjeka PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
    Grupa znanstvenka s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Instituta Ruđer Bošković objavila je rad u uglednom znanstvenom časopisu 'Molecular Biology and Evolution' koji je rangiran kao drugi najbolji časopis u području evolucijske biologije.

    Matija Harceta, Masa Roller, Helena Cetkovic, Drago Perina, Matthias Wiens, Werner E.G. Müller and Kristian Vlahovicek: Demosponge EST sequencing reveals a complex genetic toolkit of the simplest metazoans; MBE Advance Access published online on July 9, 2010; Molecular Biology and Evolution, doi:10.1093/molbev/msq174

 


 
Oprez, web ne zaboravlja! PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
     Privatnost je izgleda u ovo internetsko vrijeme otišla nepovratno u prošlost. Sve što stavljamo na mrežu, pa i svaka naša aktivnost biva trajno negdje zabilježena. Sve se bilježi i ništa se ne zaboravlja! Svaki tekst, komentar, mail, objavljena slika, napisan Twitter, blog ili unos u Facebook pohranjen je trajno negdje u neumoljivoj memoriji weba. Zapravo više nemamo nadzor nad onim što drugi o nama mogu saznati "kopajući" po tim skladištima. Anonimnosti na webu gotovo da nema! Vjerojatno većina nas podcjenjuje opasnosti pretjeranih "šeranja" osobnih podataka. Često i ne čitamo izjave pojedinih servisa o zaštiti privatnosti koje znaju biti užasno opširne i sročene uglavnom nerazumljivikm pravničkim jezikom. Primjerice takva izjava za vrlo popularanu društvenu mrežu Facebook ima preko 5000 riječi, što je više od američkog ustava! A gomilanje podataka u toj mreži je upravo zastrašujuće veliko. Broj korisnika je premašio 500 milijuna, a svaki korisnik prosječno obznanjuje mjesečno oko 70 pojedinačnih komadića sadržaja. Sve što objavimo i što drugi oglase o nama ulazi u trajnu digitalnu javnu datoteku.
 
Ecology: A world without mosquitoes PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
     U ovo vrijeme najezde dosadnih i potencijalno opasnih komaraca vrlo je interesantan i aktualan članak objavljen u časopisu Nature: Janet Fang; published online 21 July 2010 | Nature 466, 432-434 (2010). Komarci su rasprostranjeni praktički posvuda, a stanovnici  Zemlje su već 100 milijuna godina. Od 3500 različitih vrsta komaraca samo njih nekoliko stotina vrsta ima ženke koje ubadaju ljude. One prenose brojne bolesti, malariju, žutu groznicu, denge groznicu, Japanski encefalitis, Rift Valley grozncu, Chikungunya virus i virus Zapadnog Nila.
   "Nature" je postavilo pitanje znanstvenicima: Kad bi nestali ti komarci prenosioci bolesti bi li nekom nedostajali? Predviđanje posljedica kad bi se uništili komarci prenosioci bolesti nije više samo misaona gimnastika i maštarenje. Posljedice nestanka tih komaraca na ekosustave teško je predvidjeti, ali najvjerojatnije bi glavna posljedica bila povećanje broja ljudi. Velike humane i ekonomske posljedice u smislu suzbijanja bolesti bile bi daleko važnije nego kolateralne žrtve u ekosustavima. Romantično gledište da svako biće na Zemlji ima pravo na život teško je održivo za komarice koje prenose bolesti.
   Eradicating any organism would have serious consequences for ecosystems — wouldn't it? Not when it comes to mosquitoes, finds Janet Fang.
   Nature-->
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 10 od 14