Zanimljivosti


Velika znanost ili mala znanost? PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
plos     Da li je djelotvornije financirati malo velikih znanstvenih projekata "elitnih" znanstvenika ili podržati puno malih produktivnih projekata brojnih znanstvenika? Da li veći znanstveni doprinos po uloženom novcu daje pristup "velika znanost" ili "mala znanost"? Službeni trenutni pristup MZOS je uložiti što manje novca i to samo u velike projekte, u centre "izvrsnosti", u znanstvenu "elitu", bespoštednu konkurenciju i socijalnu "snalažljivost" istraživača.
     No suhoparna statistika demantira ispravnost ovakvog pristupa. Potvrđeno je da doprinos po uloženom dolaru ostaje isti ili čak pada s veličinom granta. Pogotovo je bolje za male zemlje, kao što je naša, imati mnogo manjih istraživačkih timova koji prate brojna znanstvena područja, jer kada dođe do značajnih proboja u nekoj znanstvenoj grani oni to na vrijeme uočavaju i imaju znanja kako to iskoristiti. To posebno vrijedi za sveučilišnu znanost, jer se znanje tako najlakše i najbrže širi.
     Evo najvažnijih zaključaka iz znanstvenog članka Fortin J-M, Currie DJ (2013) Big Science vs. Little Science: How Scientific Impact Scales with Funding. PLoS ONE 8(6): e65263. doi:10.1371/journal.pone.0065263. :
     "Our results are inconsistent with the hypothesis that concentrating research funds on “elite” researchers in the name of “excellence” increases total impact of the scientific community. Quite the opposite: impact per dollar remains constant or decreases with grant size. Highly cited studies are no more likely to result from large grants than from spreading the same funds among multiple researchers.
      Finally, the most unique characteristic of universities is, arguably, their interface between research and teaching [22]. Our results suggest that impact is maximized by funding research as broadly as possible in university communities. This “many small” approach increases the teaching-research interface, and it increases total productivity."
     Članak u cijelosti pročitajte na izvornom web sjedištu PLOS ONE -->
 
Patentirani geni! PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
dna anim     Vjerovali ili ne, ali to se dogodilo! Australski savezni sud donio je 15.02.13. presudu da se ljudski geni mogu patentirati. Radi se o mutiranom genu poznatom kao BRCA1 koji jako povećava rizik nasljednog oboljevanja od karcinoma jajnika i dojke. Takva, prema mojem mišljenju, potpuno neočekivana i nerazumna presuda otvara lavinu nesagledivih zapreka u istraživanjima za liječenje i dobrobit ljudi, a sve u namjeri gramzivog neoliberalnog kapitalizma da se neopravdano dočepa sve većeg profita. Možemo se samo nadati da se netko neće dosjetiti patentirati kisik i početi naplaćivati svima nama koji dišemo, budući da kisik nisu patentirali Priestley i Scheele koji su ga otkrili!
 
O finskom edukacijskom sustavu PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
Finska     26 zadivljujućih činjenica o finskom neortodoksnom edukacijskom sustavu
     Nakon što je napravljena velika edukacijska reforma prije 40-ak godina, finski školski sustav dosljedno zasjeda na vrh internacionalnih lista edukacijskih sustava.
     Kako to uspijevaju?
     Jednostavno - idu protiv stalnog ocjenjivanja i centraliziranog modela kojeg koriste Zapadne zemlje.

1. Finska djeca kreću u školu tek sa 7 godina. [1]
2. Rijetko dobivaju ispite ili rade zadaće sve dok dobrano ne zađu u tinejdžerske godine. [1]
3. Djeca se ne mjere ni na koji način prvih 6 godina svoje edukacije. [1]
4. Postoji samo jedan obavezan standardizirani ispit u Finskoj tek kad djeca napune 16 godina. [2]
 
Nobelova nagrada za kemiju 2012. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

nn kem 12 The Nobel Prize in Chemistry 2012 was awarded jointly to Robert J. Lefkowitz and Brian K. Kobilka"for studies of G-protein-coupled receptors"
More -->
Advanced Information (.pdf; 0,5 MB) -->


 
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2012. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
nobel12     The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2012 was awarded jointly to Sir John B. Gurdon and Shinya Yamanaka"for the discovery that mature cells can be reprogrammed to become pluripotent". They were awarded the prize for changing adult cells into stem cells, which can become any other type of cell in the body. Prof Gurdon used a gut sample to clone frogs and Prof Yamanaka altered genes to reprogramme cells.
More -->
Advanced Information (pdf; 1,8 MB) -->
Video interview about the 2012 Nobel Prize in Physiology or Medicine  Video OVA -->
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 4 od 15