Zanimljivosti


Pomrčina "Supermjeseca" u noći 28.9.2015. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
pomrcina15      Na kraju ovog vikenda u noći na ponedjeljak (28.09.) događat će se poseban kozmički događaj – "Supermjesec" i njegova potpuna pomrčina. Nakon četiri godine vidjet ćemo ponovo pomrčinu Mjeseca koja počinje poslije ponoći i traje gotovo do zalaska Mjeseca, odnosno do jutra. Te noći Mjesec će biti najbliži Zemlji, pa će biti jako svijetli i izgledati će nam 14 % veći. A ubrzo nakon tog dogodit će se i potpuna pomrčina Mjeseca koja u našim krajevima počinje noću oko 4:11 sata i traje 5:23 na zapadnoj strani neba. Mjesec će u polusjeni biti ukupno oko 5,2 sata, u sjeni oko 3,3 sata, a potpuna pomrčina će trajati oko 1,2 sata.
      Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu te je Mjesec pritom obasjan zagasitocrvenom ili narančastom svjetlošću koja se lomi prolazeći iz vakuuma u Zemljinu atmosferu. Često se takav Mjesec naziva "krvav". Ovaj rijetki fenomen posljednji se put dogodio 1982. godine. Ove će godine puni Mjesec biti 28. rujna najsvjetliji, ali i najtamniji.
     Vrijedi prekinuti spavanje oko pola 5 i pogledati ovaj fenomen (ako nebo ne bude oblačno), jer će se on ponoviti tek 2033. godine!
 
Ispravljanje genoma ljudskog embrija PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
blastocista     Kineski znanstvenici su objavili ispravljanje genoma ljudskog embrija.
     Prvi puta u svijetu su objavljeni pokusi genskog modificiranja ljudskih embrija. Radu je objavila u online časopisu "Protein & Cell" skupina kineskih istraživača na Sun Yat-sen University u Guangzhou predvođena Junjiugom Huangom. Rad je ponovno rasplamsao brojne etičke dileme.
Znanstvenisu su pokušali editirati gen HBB koji kodira ljudski beta-globin koji je podjedinica hemoglobina odraslih. Mutacija tog gena uzrokuje beta-talasemiju, tešku i potencijalno smrtonosnu krvnu bolest. Popravak gena je proveden jednostavnom poznatom tehnikom CRISPR/Cas9 (clustered regularly interspaced short palindromic repeat (CRISPR)-associated system (Cas)) u embrija dobivenih iz lokalne klinike za "in vitro" fertilizaciju. Radi se o zigotama koji imaju dodatni set kromosoma jer se dogodila oplodnja s dva spermija (tripronuklearne zigote). Dakle ne mogu se razviti u novorođenče, ali mogu proći kroz početne faze razvoja embrija.
     Istraživanje je uz etička pitanja, otkrilo i ozbiljne za sada neriješene prepreke. Od osamdesetak obrađenih embrija oko 80 posto je preživjelo 48 sati i došlo do osamstaničnog stadija. Njih 54 je genetički testirano i samo u 28 je nađen zamijenjen genetički materijal. Samo u njih je jasno pokazan popravak ciljanog gena, dok su drugi imali višestruke kopije i na nekarakterističnim mjestima uzduž genoma. Dakle, za sada efikasnost je mala i nesigurna. Očito je tehnika još nedovoljno razvijena, jer bi za stvarnu uporabu uspješnost trebala biti blizu 100%. Posebno jako zabrinjava ugradnja na neciljana mjesta, jer bi to moglo izazvati nepredvidive posljedice, ne samo u tom rođenom djetetu, već u njegovim potomcima, budući da je na nepoznat način modificirana zametna loza koja se nasljeđuje. Te nenamjerne mutacije javljaju se mnogo češće nego li jednakim pokusima u humanim stanicama odraslih ili u mišjim embrijima.
     Etička pitanja su ogromna i neriješena. To je vjerojatno jedan od razloga zašto je rad prvotno odbijen za tiskanje u časopisu Nature i Science". Mnogi istraživači predlažu da se napravi pauza u takvim istraživanjima, dok god širokom raspravom ne odlučimo u kojem bi smjeru trebalo ići. Dok neki smatraju da ispravljanje genoma ima sjajnu budućnost budući da može iskorijeniti nasljedne bolesti, drugi strahuju da se time otvara sklizak teren za nepredvidive posljedice u potomstvu, kao i za nesigurnu i neetičku zloupotrebu postupka.
     Više pročitajte u izvornom članku -->  ili u časopisu Nature  -->
 
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2014. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

Nobel14 m     Danas  je Karolinska Institut iz Stockholma objavio ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.
     The 2014 Nobel Prize in Physiology or Medicine with one half to John O´Keefe and the other half jointly to May-Britt Moser and Edvard I. Moser for their discoveries of cells that constitute a positioning system in the brain.
     How do we know where we are? How can we find the way from one place to another? And how can we store this information in such a way that we can immediately find the way the next time we trace the same path? This year´s Nobel Laureates have discovered a positioning system, an “inner GPS” in the brain that makes it possible to orient ourselves in space, demonstrating a cellular basis for higher cognitive function.
     Više na izvornom sjedištu -->


 
Dodatna sekunda PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
dodatna s     Spremite se jer je danas (30.06.2015.) najduži dan ove godine. Trajat će 86 401 sekundu! Budete li budni što ćete raditi dodatnu sekundu u ponoć? Zvuči kao šala, ali se doista danas u ponoć dodaje jedna sekunda. Razlog je taj što se Zemlja usporava u svojem obrtanju. Ekstremno točni atomski satovi omogućuju da to izmjerimo i uskladimo. Atomsko vrijeme mjeri se na temelju ekstremno predvidive elektromagnetske tranzicije u atomima cezija-133. Takav sat ima preciznost od 1 sekunde u 158 milijuna godina! Prema njemu prosječni dan traje oko 86 400,002 sekunde.
     Koliko god se činilo nevjerojatno, ta ogromna masa Zemlje (5,9742 x 1024kg ) ne rotira jednoliko, čak niti tokom jednog dana! Brojni faktori utječu na to, kao što su: nestalna sila gravitacije između Zemlje, Mjeseca i Sunca, zatim dnevne i sezonske promjene atmosferskih prilika, promjene u dinamici unutrašnje kore Zemlje, promjene u dinamici podzemnih voda, plime i oseke u oceanima, topljenje leda na polovima, potresi, erupcije vulkana itd. Primjerice pojava El Nina može usporiti rotaciju Zemlje u tom danu za više od jedne milisekunde. Naravno da je to puno kraće od jednog treptaja oka, ali se promjene brzine rotacije godinama zbrajaju što dovodi do neusklađenosti rotacije i našeg računanja vremena. Problem nastaje što su neki utjecaji potpuno nepredvidivi, pa se i ne može unaprijed znati kad treba dodati tu dodatnu sekundu!
     Prvi puta se dodavanje sekunde provelo 1972 i od tada ponovilo 25 puta. Još uvijek se raspravlja o prednostima i manama pomicanja vremena. Kad ne bismo dodavali sekunde za oko 800 godina Sunce bi bilo u najvišoj točki (podne) u 1 sat, a ne u 12!  Prošli puta je 2012. godine došlo do ozbiljnih problema mnogih web sjedišta koja su se srušila zbog pogreške u vremenu, a i mnogi su avionski letovi poremećeni ili odgođeni kad se se srušili neki aerodromski kompjuterski sustavi. Postoji i prijedlog da se odustane od usklađivanja vremena "dodatnom sekundom", ali još nema konačne odluke.
 
Djelomična pomrčina Sunca 20.3.2015. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

     SE2015Mar20TU petak 20.3. iz naših krajeva moći ćemo promatrati, bude li vedar dan, djelomičnu (58%) pomrčinu Sunca. U Zagrebu pomrčina počinje u 9:33, doseže maksimum u 10:42 i svoj kraj u 11:53.
     Ne promatrajte Sunce bez zaštite jer to dovodi do oštećenja oka! Slaba "zaštita" za kratkotrajno promatranje može biti začađavljeni komad stakla, a preporuča se kvalitetan zaštitni filter u naočalama, masku za zavarivanje ili teleskopu. Možete promatrati sliku Sunca u zamračenoj prostoriji na bijelom papiru, plahti ili zidu, ako ispred na nekoliko metara stavite tvrdi zaslon od kartona s izbušenom rupicom (camera obscura).
     Više o pomrčini pogledajte ovdje  -->    ili pročitajte ovdje -->


 
Meteori i "Supermjesec" PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
lovro   U noći od utorka (12.08.) na srijedu pojavit će se na nebu "kiša" meteora. Pojava "padajućih zvijezda" bit će vidljiva, ali manjeg intenziteta, već noć, dvije ranije i kasnije. Radi se o redovnoj astronomskoj pojavi koja se svake godine javlja u ovo vrijeme godine i već stoljećima nosi u narodu ime "Suze sv. Lovre".
    Osim kiše meteora na nebu će biti vidljiva još jedna zanimljiva pojava: "Supermjesec"!  Naime Mjesec koji će biti u fazi mjesečeve mjene neposredno nakon punog mjeseca će se podići s istočne strane noćnog neba prema sredini. Bit će najbliže Zemlji i zbog toga oko 20% veći i oko 30% sjajniji nego obično. Kvarit će nam adaptaciju očiju na mrak, pa mnogi meteori neće biti vidljivi, no mnogi će se ipak vidjeti prostim okom poluvisoko na sjevernoj strani neba, a projicirat će se nešto ispod i istočno od Sjevernjače, iznad zviježđa Perzeja. Najbolje će se "padanje zvijezda" vidjeti poslije ponoći, prema jutru.
     Radi se zapravo o sitnim česticama veličine zrna pijeska do zrna graška (1 do 2 grama) koje je davno u svojoj orbiti ostavio komet Swift-Tuttle. U tu "rijeku ruina" uleti Zemlja svake godine sredinom kolovoza. Tada čestice ulete brzinom od oko  60 km/s u gornji sloj zračnog omotača Zemlje na visini od 130 km.  Prije nago li izgore ostavljaju trag užarenog zraka.
 Učestalost pojavljivanja pada perzeida je svakih par minuta, ali oči moraju biti naviknute na mrak, pa se u gradu s osvijetljenim prometnicama i trgovima neće ništa vidjeti.
    Ako ne bude oblačno da biste uživali u pojavi trebate se smjestiti udobno u ležaljku, po mogućnosti udvoje, u mračnom, osamljenom mjestu i zajedno romantično poželjeti pregršt lijepih želja svake dvije do tri minute kad ugledate "zvijezdu" koja pada!
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 2 od 12