Zanimljivosti


Internet je velik! Ali koliko? PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

Svi znamo da je Internet velik. Ali koliko? Pogledajte fascinirajuće podatke na slici klikanjem na doljnji link.


 
Oprez, web ne zaboravlja! PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
     Privatnost je izgleda u ovo internetsko vrijeme otišla nepovratno u prošlost. Sve što stavljamo na mrežu, pa i svaka naša aktivnost biva trajno negdje zabilježena. Sve se bilježi i ništa se ne zaboravlja! Svaki tekst, komentar, mail, objavljena slika, napisan Twitter, blog ili unos u Facebook pohranjen je trajno negdje u neumoljivoj memoriji weba. Zapravo više nemamo nadzor nad onim što drugi o nama mogu saznati "kopajući" po tim skladištima. Anonimnosti na webu gotovo da nema! Vjerojatno većina nas podcjenjuje opasnosti pretjeranih "šeranja" osobnih podataka. Često i ne čitamo izjave pojedinih servisa o zaštiti privatnosti koje znaju biti užasno opširne i sročene uglavnom nerazumljivikm pravničkim jezikom. Primjerice takva izjava za vrlo popularanu društvenu mrežu Facebook ima preko 5000 riječi, što je više od američkog ustava! A gomilanje podataka u toj mreži je upravo zastrašujuće veliko. Broj korisnika je premašio 500 milijuna, a svaki korisnik prosječno obznanjuje mjesečno oko 70 pojedinačnih komadića sadržaja. Sve što objavimo i što drugi oglase o nama ulazi u trajnu digitalnu javnu datoteku.
 
Nature: Journals step up plagiarism policing PDF Ispis E-mail
Autor admin Taradi   
PlagiarismCut-and-paste culture tackled by CrossCheck software.
Nature News; Published online 5 July 2010 | Nature | doi:10.1038/466167a
Declan Butler
    Major science publishers are gearing up to fight plagiarism. The publishers, including Elsevier and Springer, are set to roll out software across their journals that will scan submitted papers for identical or paraphrased chunks of text that appear in previously published articles. The move follows pilot tests of the software that have confirmed high levels of plagiarism in articles submitted to some journals, according to an informal survey by Nature of nine science publishers. Incredibly, one journal reported rejecting 23% of accepted submissions after checking for plagiarism.
 
Iznenađujuće velika sličnost genoma spužve i čovjeka PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
    Grupa znanstvenka s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Instituta Ruđer Bošković objavila je rad u uglednom znanstvenom časopisu 'Molecular Biology and Evolution' koji je rangiran kao drugi najbolji časopis u području evolucijske biologije.

    Matija Harceta, Masa Roller, Helena Cetkovic, Drago Perina, Matthias Wiens, Werner E.G. Müller and Kristian Vlahovicek: Demosponge EST sequencing reveals a complex genetic toolkit of the simplest metazoans; MBE Advance Access published online on July 9, 2010; Molecular Biology and Evolution, doi:10.1093/molbev/msq174

 


 
Ecology: A world without mosquitoes PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
     U ovo vrijeme najezde dosadnih i potencijalno opasnih komaraca vrlo je interesantan i aktualan članak objavljen u časopisu Nature: Janet Fang; published online 21 July 2010 | Nature 466, 432-434 (2010). Komarci su rasprostranjeni praktički posvuda, a stanovnici  Zemlje su već 100 milijuna godina. Od 3500 različitih vrsta komaraca samo njih nekoliko stotina vrsta ima ženke koje ubadaju ljude. One prenose brojne bolesti, malariju, žutu groznicu, denge groznicu, Japanski encefalitis, Rift Valley grozncu, Chikungunya virus i virus Zapadnog Nila.
   "Nature" je postavilo pitanje znanstvenicima: Kad bi nestali ti komarci prenosioci bolesti bi li nekom nedostajali? Predviđanje posljedica kad bi se uništili komarci prenosioci bolesti nije više samo misaona gimnastika i maštarenje. Posljedice nestanka tih komaraca na ekosustave teško je predvidjeti, ali najvjerojatnije bi glavna posljedica bila povećanje broja ljudi. Velike humane i ekonomske posljedice u smislu suzbijanja bolesti bile bi daleko važnije nego kolateralne žrtve u ekosustavima. Romantično gledište da svako biće na Zemlji ima pravo na život teško je održivo za komarice koje prenose bolesti.
   Eradicating any organism would have serious consequences for ecosystems — wouldn't it? Not when it comes to mosquitoes, finds Janet Fang.
   Nature-->
 
Kako procijeniti temperaturu okoliša ili mora u doba dinosaura? PDF Ispis E-mail
Autor admin Taradi   

    Naizgled nemoguća misija, ali ipak ima načina! U časopisu Nature od 24.05. je objavljeno da se određivanjem rijetkih izotopa u kostima i zubima izumrlih životinja može procijeniti njihova tjelesna temperatura koja je odgovarala temperaturi mora (za morske životinje), odnosno temperaturi okoliša (za hladnokrvne kopnene životinje).
   Tijekom sinteze i taloženja bioapatita u kosti i zube organizama dva teška izotopa ugljika i kisika, 13C i 18O pokazuju tendenciju češćeg spajanja nego što bi se to očekivalo nasumce. Temperatura utječe na taj proces gomilanja tako da ga ometa. Glavni istraživač Robetr Eagle, geokemičar iz Division of Geological and Planetary Sciences na California Institute of Technology u Pasadeni kaže da se da se vezivanje 13C - 18O događa puno češće pri 5 stupnjeva C nego pri 100. Istraživanje učestalosti gomilanja 13C - 18O u kostima i zubima suvremenih životinja (primjerice u slona i krokodil) pokazalo je da se tjelesna temperatura može odrediti s pogreškom od stupanj, dva.
Mamut iz pleistocena je izgleda imao temperaturu od 38 stupnja C. Stariji fosili, pred 12 milijuna godina imali su sličnu temperaturu, primjerice rinocerus oko 37, a preteća krokodila oko 30 stupnjeva.
    Mogućnost određivanja temperature izumrlih životinja otvara nove mogućnosti za upoznavanje evolucije.
Više na izvornom sjedištu -->


 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 9 od 12