Zanimljivosti


Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2014. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

Nobel14 m     Danas  je Karolinska Institut iz Stockholma objavio ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.
     The 2014 Nobel Prize in Physiology or Medicine with one half to John O´Keefe and the other half jointly to May-Britt Moser and Edvard I. Moser for their discoveries of cells that constitute a positioning system in the brain.
     How do we know where we are? How can we find the way from one place to another? And how can we store this information in such a way that we can immediately find the way the next time we trace the same path? This year´s Nobel Laureates have discovered a positioning system, an “inner GPS” in the brain that makes it possible to orient ourselves in space, demonstrating a cellular basis for higher cognitive function.
     Više na izvornom sjedištu -->


 
The Nobel Lectures in Physiology or Medicine 2013. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

nobel13     The Nobel Lectures in Physiology or Medicine will be held on Saturday 7 December 2013, at 1.00 p.m.-3.30 p.m. (CET), at the Aula Medica, Karolinska Institutet.
     The lectures will be webcast live at Nobelprize.org.  
* Nobel Laureate James E. Rothman: "The Principle of Membrane Fusion in the Cell"   http://bit.ly/1cdPHyS
* Nobel Laureate Randy W. Schekman: “Genetic and Biochemical Dissection of the Secretory Pathway”   http://bit.ly/18PVaec
* Nobel Laureate Thomas S. Südhof: “A Molecular Machine for Neurotransmitter Release”   http://bit.ly/IxyvJ0


 
Velika znanost ili mala znanost? PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
plos     Da li je djelotvornije financirati malo velikih znanstvenih projekata "elitnih" znanstvenika ili podržati puno malih produktivnih projekata brojnih znanstvenika? Da li veći znanstveni doprinos po uloženom novcu daje pristup "velika znanost" ili "mala znanost"? Službeni trenutni pristup MZOS je uložiti što manje novca i to samo u velike projekte, u centre "izvrsnosti", u znanstvenu "elitu", bespoštednu konkurenciju i socijalnu "snalažljivost" istraživača.
     No suhoparna statistika demantira ispravnost ovakvog pristupa. Potvrđeno je da doprinos po uloženom dolaru ostaje isti ili čak pada s veličinom granta. Pogotovo je bolje za male zemlje, kao što je naša, imati mnogo manjih istraživačkih timova koji prate brojna znanstvena područja, jer kada dođe do značajnih proboja u nekoj znanstvenoj grani oni to na vrijeme uočavaju i imaju znanja kako to iskoristiti. To posebno vrijedi za sveučilišnu znanost, jer se znanje tako najlakše i najbrže širi.
     Evo najvažnijih zaključaka iz znanstvenog članka Fortin J-M, Currie DJ (2013) Big Science vs. Little Science: How Scientific Impact Scales with Funding. PLoS ONE 8(6): e65263. doi:10.1371/journal.pone.0065263. :
     "Our results are inconsistent with the hypothesis that concentrating research funds on “elite” researchers in the name of “excellence” increases total impact of the scientific community. Quite the opposite: impact per dollar remains constant or decreases with grant size. Highly cited studies are no more likely to result from large grants than from spreading the same funds among multiple researchers.
      Finally, the most unique characteristic of universities is, arguably, their interface between research and teaching [22]. Our results suggest that impact is maximized by funding research as broadly as possible in university communities. This “many small” approach increases the teaching-research interface, and it increases total productivity."
     Članak u cijelosti pročitajte na izvornom web sjedištu PLOS ONE -->
 
Meteori i "Supermjesec" PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
lovro   U noći od utorka (12.08.) na srijedu pojavit će se na nebu "kiša" meteora. Pojava "padajućih zvijezda" bit će vidljiva, ali manjeg intenziteta, već noć, dvije ranije i kasnije. Radi se o redovnoj astronomskoj pojavi koja se svake godine javlja u ovo vrijeme godine i već stoljećima nosi u narodu ime "Suze sv. Lovre".
    Osim kiše meteora na nebu će biti vidljiva još jedna zanimljiva pojava: "Supermjesec"!  Naime Mjesec koji će biti u fazi mjesečeve mjene neposredno nakon punog mjeseca će se podići s istočne strane noćnog neba prema sredini. Bit će najbliže Zemlji i zbog toga oko 20% veći i oko 30% sjajniji nego obično. Kvarit će nam adaptaciju očiju na mrak, pa mnogi meteori neće biti vidljivi, no mnogi će se ipak vidjeti prostim okom poluvisoko na sjevernoj strani neba, a projicirat će se nešto ispod i istočno od Sjevernjače, iznad zviježđa Perzeja. Najbolje će se "padanje zvijezda" vidjeti poslije ponoći, prema jutru.
     Radi se zapravo o sitnim česticama veličine zrna pijeska do zrna graška (1 do 2 grama) koje je davno u svojoj orbiti ostavio komet Swift-Tuttle. U tu "rijeku ruina" uleti Zemlja svake godine sredinom kolovoza. Tada čestice ulete brzinom od oko  60 km/s u gornji sloj zračnog omotača Zemlje na visini od 130 km.  Prije nago li izgore ostavljaju trag užarenog zraka.
 Učestalost pojavljivanja pada perzeida je svakih par minuta, ali oči moraju biti naviknute na mrak, pa se u gradu s osvijetljenim prometnicama i trgovima neće ništa vidjeti.
    Ako ne bude oblačno da biste uživali u pojavi trebate se smjestiti udobno u ležaljku, po mogućnosti udvoje, u mračnom, osamljenom mjestu i zajedno romantično poželjeti pregršt lijepih želja svake dvije do tri minute kad ugledate "zvijezdu" koja pada!
 
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2013. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

nobel13    Nagrada za fiziologiju ili medicinu je tradicionalno prva Nobelova nagrada koja se dodjeljuje svake godine. Od 1901. dodijeljeo je 204 takve nagrade.
     Danas  je Karolinska Institut iz Stockholma objavio ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.
     "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2013 was awarded jointly to James E. Rothman, Randy W. Schekman and Thomas C. Südhof "for their discoveries of machinery regulating vesicle traffic, a major transport system in our cells".
     The 2013 Nobel Prize honours three scientists who have solved the mystery of how the cell organizes its transport system. Each cell is a factory that produces and exports molecules. For instance, insulin is manufactured and released into the blood and chemical signals called neurotransmitters are sent from one nerve cell to another. These molecules are transported around the cell in small packages called vesicles. The three Nobel Laureates have discovered the molecular principles that govern how this cargo is delivered to the right place at the right time in the cell."
   Više pročitajte na izvornom web sjedištu-->.


 
Patentirani geni! PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
dna anim     Vjerovali ili ne, ali to se dogodilo! Australski savezni sud donio je 15.02.13. presudu da se ljudski geni mogu patentirati. Radi se o mutiranom genu poznatom kao BRCA1 koji jako povećava rizik nasljednog oboljevanja od karcinoma jajnika i dojke. Takva, prema mojem mišljenju, potpuno neočekivana i nerazumna presuda otvara lavinu nesagledivih zapreka u istraživanjima za liječenje i dobrobit ljudi, a sve u namjeri gramzivog neoliberalnog kapitalizma da se neopravdano dočepa sve većeg profita. Možemo se samo nadati da se netko neće dosjetiti patentirati kisik i početi naplaćivati svima nama koji dišemo, budući da kisik nisu patentirali Priestley i Scheele koji su ga otkrili!
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 3 od 12