Zanimljivosti


Uređivanje genoma zametne loze zahtijeva pravila PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
Subota, 16 Ožujak 2019 16:11
crispr    Skupina od 18 istaknutih znanstvenika, među kojma su i oni koji su sudjelovali u razvoju CRISPR-Cas9 postupka za uređivanje gena, prošli je tjedan objavila poziv za privremeni međunarodni moratorij na uređivanje gena u jajašcima, spermijima ili embrijima. Predlažu da je nužna rasprava o tome i hoće li se ikada i pod kojim uvjetima provoditi editiranje genoma koji se nasljeđuje generacijama. ponoviti.
     Treba jasno razlikovati uređivanje genoma zametnih linija, koje se prenose dalje na potomke od uređivanja genoma somatskih stanica koje ostaju samo u svom domaćinu. Promjene genoma jajašca, spermije i embrijima, unose nove gene ili kombinacije u ljudski genski fond i mogu imati nesagledive posljedice na ljudski rod. S druge strane mijenjanje genoma somatskih stanica mogu se liječiti nasljedne bolesti, najčešće u djece, ali i u odraslih. Te promjene se odnose na popravljanje mutiranih gena i one se ne prenose na naredne generacije. Stoga većina istraživača ne vidi nikakav problem u tome i podupire uređivanje gena u somatskim stanicama za liječenje bolesti, primjerice srpaste anemije, Duchenneove mišićne distrofije ili Huntingtonove bolesti.
     Znanstvenici su vrlo inventivni u pronalaženju pojedinih otkrića i postupaka, ali ni izdaleka ne mogu predvidjeti posljedice tih otkrića na društvo u cjelini. Postupak CRISPR-Cas9 editiranja gena je možda najbolji i najopasniji primjer. Posljedice kliničkog uređivanja genoma zametne loze mogu na društvo biti vrlo značajne, trajne, pa i razorne. Roditelji bi bili izloženi pritiskom da poboljšaju svoju djecu, što bi dovelo do još veće nejednakosti budući da neće svi imati pristup skupoj tehnologiji. Vremenom bi tako mogla nastati posebna podgrupa ljudi, zapravo subspecies. Jednom puštene u opticaj kombinacije gena u zametnoj lozi više se ne mogu kontrolirati jer se prenose generacijama.
     Cijeli problem je potakao kineski znanstvenik, biofizičar He Jiankui, koji je izvijestio da je editirao genom embrija uvodeći gen CCR5 Δ32 koji daje urođenu otpornost na virus HIV-1. Rodile su se dvije blizankinje koje za sada izgledaju zdravo. Mnogi znanstvenici misle da je stvaranje "dizajniranih beba" preuranjeno, neodgovorno, neetično, opasno, pa čak i monstruozno. Ispravne odluke o modifikaciji ljudske zametne loze moraju se postići raspravom i dogovorom na svjetskoj razini. Budući da je toliko toga na kocki, društveni konsenzus se mora dogoditi što prije!
 
Dugotrajna potpuna pomrčina Mjeseca PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
pomrcina18     U petak, 27.07.2018., bude li nebo vedro, imat ćemo jedinstvenu priliku u ovom stoljeću promatrati dugotrajnu potpunu pomrčinu Mjeseca koja će biti u nas najizraženija oko 22:20 sati.
     Tijekom potpune pomrčine koja će trajati 1 sat i 43 minuta ljudi gotovo cijelog svijeta (osim Sjeverne Amerike i Grenlanda) moći će promatrati "krvavi Mjesec". Radi se o jedinstvenom astronomskom fenomenu u našem životu, jer će se potpuno jednaka pomrčina ponoviti tek 2123. godine!
     Do pomrčine Mjeseca dolazi kad se između Sunca i Mjeseca u istoj ravnini nađe naša Zemlja koja tada baca sjenu na Mjesec, pa on ne reflektira potpuno Sunčevo svijetlo. Zato prestaje biti "srebrnkast", ali zašto nije u potpunom mraku i taman, već zagasito crveno-smeđ? Razlog tome je što Zemlja koja ima atmosferu koja, kao leća, lomi, raspršuje i ogiba Sunčevu svjetlost i to više kratke, nego duge valove svjetlosti. Tako se "zeleni i plavi" valovi lome jače, pa preostaje narančasta i crvena. One se odbijaju od površine Mjeseca i prolaze kroz Zemljinu atmosferu koja također apsorpcijom i zagađenjem utječe na boju svjetlosti koju vidimo. A treba spomenuti i naše oči koje nisu jednako osjetljive u cijelom spektru i u svim svjetlosnim uvjetima! Konačno, vidimo da Mjesec obasjava Zemlju zagasito crveno-smeđom, "hrđavom" bojom. Popularno se takav Mjesec zove "krvavi Mjesec". Uz njega se vežu brojna praznovjerja!
     Na suprotnoj strani od Sunca, iza Zemlje se stvara stožac potpune sjene i polusjene (slika). Tako trajanje pomrčine ovisi o udaljenosti putanje Mjeseca od centra stošca i može maksimalno iznositi oko 2 sata!
     Bude li vedro nebo moći ćemo, već od pola 9, bez ikakovih pomagala uživati u ovom rijetkom astronomskom događaju. Savjet onima koji žele prizor ovjekovječit: stabilizirajte digitalnu kameru barem prislanjanjem na čvrst, nepomičan predmet i upotrebite ekspoziciju 1 do 2 sek i osjetljivost ISO 400. Naravno užitak je veći ako upotrebimo teleskop, ili dalekozor, ako smo na mjestu koje je manje svjetlosno zagađeno i ako imamo dobro društvo i posluženje!
 
Virtualni posjet CERN-u PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
hadron     Prvi put u Hrvatskoj imamo jedinstvenu priliku uživo virtualno obići CERN odnosno Europsku organizaciju za nuklearna istraživanja gdje znanstvenici i inženjeri iz cijeloga svijeta ispituju fundamentalne strukture Svemira. Tako se u CERN-u koji se nalazi na Francusko Švicarskoj granici blizu Ženeve, koriste najveći i najkompleksniji znanstveni instrumenti na svijetu za istraživanje osnovnog sastava materije - čestice. Ti instrumenti su niz akceleratora čestica i detektora među kojima je najpoznatiji Veliki hadronski sudarač.
     CARNet je svima omogućio pristup ovoj virtualnoj šetnji na poveznici: https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/8971 u četvrtak, 19.11. 2015., od 11:00 do 12:30 h.
       Više informacija dostupno je na izvornom sjedištu odakle je informacija preuzeta: http://cuc.carnet.hr/2015/posebna_dogadjanja/cern
 
Dan broja pi PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
pi2     Dan broja pi je obilježavanje matematičke konstante π (pi) 14. ožujka, odnosno, prema američkom pisanju datuma 3/14.  Svi znamo da su 3, 1 i 4 tri najznačajnije znamenke broja pi (pi=3,14159 26535...). Također znamo da je pi omjer opsega i dijametra kružnice, odnosno omjer površine i kvadrata polumjera kruga. Tu matematičku konstantu nazivamo još i Arhimedova konstanta (ne Arhimedov broj!) ili Ludolfov broj. Broj pi su poznavali već i stari Babilonci prije 4000 godina!
     Dan aproksimacije broja pi održava se 22. srpnja (ili 22/7 po američkom zapisu datuma dan/mjesec) jer je razlomak 22/7 uobičajena aproksimacija broja pi (još bolja aproksimacija je 355/113). Inače pi je iracionalan broj koji se ne može definirati omjerom dvaju cijelih brojeva. Budući da je broj beskonačan, bez ponavljanja, ljudi nikad neće izračunati njegovu točnu vrijednost ;-) . Super računalo je za više od 100 dana izračunalo broj pi na preko 22,4 bilijuna decimalnih znamenaka!
     Godine 2009. je Zastupnički dom SAD-a podupro ideju obilježavanja Dana broja pi. Taj datum je spojio i dva najpoznatija genija 20. i 21. stoljeća; rođendan Alberta Einsteina i smrt Stephena Hawkinga.
 
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2016. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
ohsumi     Danas (3.10.) je Karolinska Institut iz Stockholma objavila ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.
The Nobel Assembly at Karolinska Institutet has today decided to award the 2016 Nobel Prize in Physiology or Medicine to Yoshinori Ohsumi for his discoveries of mechanisms for autophagy.
     The word autophagy originates from the Greek words auto-, meaning "self", and phagein, meaning "to eat". Thus,autophagy denotes "self eating". This concept emerged during the 1960's, when researchers first observed that the cell could destroy its own contents by enclosing it in membranes, forming sack-like vesicles that were transported to a recycling compartment, called the lysosome, for degradation. Difficulties in studying the phenomenon meant that little was known until, in a series of brilliant experiments in the early 1990's, Yoshinori Ohsumi used baker's yeast to identify genes essential for autophagy. He then went on to elucidate the underlying mechanisms for autophagy in yeast and showed that similar sophisticated machinery is used in our cells.
     Više na izvornom sjedištu -->
 
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2015. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

nobel15     Sada  je Karolinska Institut iz Stockholma objavio ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.
     The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2015 was awarded with one half jointly to William C. Campbell and Satoshi Ōmura for their discoveries concerning a novel therapy against infections caused by roundworm parasites and the other half to Youyou Tu for her discoveries concerning a novel therapy against Malaria.
     Više na izvornom sjedištu -->


 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 1 od 12