Zanimljivosti


Dugotrajna potpuna pomrčina Mjeseca PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
pomrcina18     U petak, 27.07.2018., bude li nebo vedro, imat ćemo jedinstvenu priliku u ovom stoljeću promatrati dugotrajnu potpunu pomrčinu Mjeseca koja će biti u nas najizraženija oko 22:20 sati.
     Tijekom potpune pomrčine koja će trajati 1 sat i 43 minuta ljudi gotovo cijelog svijeta (osim Sjeverne Amerike i Grenlanda) moći će promatrati "krvavi Mjesec". Radi se o jedinstvenom astronomskom fenomenu u našem životu, jer će se potpuno jednaka pomrčina ponoviti tek 2123. godine!
     Do pomrčine Mjeseca dolazi kad se između Sunca i Mjeseca u istoj ravnini nađe naša Zemlja koja tada baca sjenu na Mjesec, pa on ne reflektira potpuno Sunčevo svijetlo. Zato prestaje biti "srebrnkast", ali zašto nije u potpunom mraku i taman, već zagasito crveno-smeđ? Razlog tome je što Zemlja koja ima atmosferu koja, kao leća, lomi, raspršuje i ogiba Sunčevu svjetlost i to više kratke, nego duge valove svjetlosti. Tako se "zeleni i plavi" valovi lome jače, pa preostaje narančasta i crvena. One se odbijaju od površine Mjeseca i prolaze kroz Zemljinu atmosferu koja također apsorpcijom i zagađenjem utječe na boju svjetlosti koju vidimo. A treba spomenuti i naše oči koje nisu jednako osjetljive u cijelom spektru i u svim svjetlosnim uvjetima! Konačno, vidimo da Mjesec obasjava Zemlju zagasito crveno-smeđom, "hrđavom" bojom. Popularno se takav Mjesec zove "krvavi Mjesec". Uz njega se vežu brojna praznovjerja!
     Na suprotnoj strani od Sunca, iza Zemlje se stvara stožac potpune sjene i polusjene (slika). Tako trajanje pomrčine ovisi o udaljenosti putanje Mjeseca od centra stošca i može maksimalno iznositi oko 2 sata!
     Bude li vedro nebo moći ćemo, već od pola 9, bez ikakovih pomagala uživati u ovom rijetkom astronomskom događaju. Savjet onima koji žele prizor ovjekovječit: stabilizirajte digitalnu kameru barem prislanjanjem na čvrst, nepomičan predmet i upotrebite ekspoziciju 1 do 2 sek i osjetljivost ISO 400. Naravno užitak je veći ako upotrebimo teleskop, ili dalekozor, ako smo na mjestu koje je manje svjetlosno zagađeno i ako imamo dobro društvo i posluženje!
 
Virtualni posjet CERN-u PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
hadron     Prvi put u Hrvatskoj imamo jedinstvenu priliku uživo virtualno obići CERN odnosno Europsku organizaciju za nuklearna istraživanja gdje znanstvenici i inženjeri iz cijeloga svijeta ispituju fundamentalne strukture Svemira. Tako se u CERN-u koji se nalazi na Francusko Švicarskoj granici blizu Ženeve, koriste najveći i najkompleksniji znanstveni instrumenti na svijetu za istraživanje osnovnog sastava materije - čestice. Ti instrumenti su niz akceleratora čestica i detektora među kojima je najpoznatiji Veliki hadronski sudarač.
     CARNet je svima omogućio pristup ovoj virtualnoj šetnji na poveznici: https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/8971 u četvrtak, 19.11. 2015., od 11:00 do 12:30 h.
       Više informacija dostupno je na izvornom sjedištu odakle je informacija preuzeta: http://cuc.carnet.hr/2015/posebna_dogadjanja/cern
 
Pomrčina "Supermjeseca" u noći 28.9.2015. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
pomrcina15      Na kraju ovog vikenda u noći na ponedjeljak (28.09.) događat će se poseban kozmički događaj – "Supermjesec" i njegova potpuna pomrčina. Nakon četiri godine vidjet ćemo ponovo pomrčinu Mjeseca koja počinje poslije ponoći i traje gotovo do zalaska Mjeseca, odnosno do jutra. Te noći Mjesec će biti najbliži Zemlji, pa će biti jako svijetli i izgledati će nam 14 % veći. A ubrzo nakon tog dogodit će se i potpuna pomrčina Mjeseca koja u našim krajevima počinje noću oko 4:11 sata i traje 5:23 na zapadnoj strani neba. Mjesec će u polusjeni biti ukupno oko 5,2 sata, u sjeni oko 3,3 sata, a potpuna pomrčina će trajati oko 1,2 sata.
      Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu te je Mjesec pritom obasjan zagasitocrvenom ili narančastom svjetlošću koja se lomi prolazeći iz vakuuma u Zemljinu atmosferu. Često se takav Mjesec naziva "krvav". Ovaj rijetki fenomen posljednji se put dogodio 1982. godine. Ove će godine puni Mjesec biti 28. rujna najsvjetliji, ali i najtamniji.
     Vrijedi prekinuti spavanje oko pola 5 i pogledati ovaj fenomen (ako nebo ne bude oblačno), jer će se on ponoviti tek 2033. godine!
 
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2016. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
ohsumi     Danas (3.10.) je Karolinska Institut iz Stockholma objavila ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.
The Nobel Assembly at Karolinska Institutet has today decided to award the 2016 Nobel Prize in Physiology or Medicine to Yoshinori Ohsumi for his discoveries of mechanisms for autophagy.
     The word autophagy originates from the Greek words auto-, meaning "self", and phagein, meaning "to eat". Thus,autophagy denotes "self eating". This concept emerged during the 1960's, when researchers first observed that the cell could destroy its own contents by enclosing it in membranes, forming sack-like vesicles that were transported to a recycling compartment, called the lysosome, for degradation. Difficulties in studying the phenomenon meant that little was known until, in a series of brilliant experiments in the early 1990's, Yoshinori Ohsumi used baker's yeast to identify genes essential for autophagy. He then went on to elucidate the underlying mechanisms for autophagy in yeast and showed that similar sophisticated machinery is used in our cells.
     Više na izvornom sjedištu -->
 
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2015. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

nobel15     Sada  je Karolinska Institut iz Stockholma objavio ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.
     The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2015 was awarded with one half jointly to William C. Campbell and Satoshi Ōmura for their discoveries concerning a novel therapy against infections caused by roundworm parasites and the other half to Youyou Tu for her discoveries concerning a novel therapy against Malaria.
     Više na izvornom sjedištu -->


 
Dodatna sekunda PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
dodatna s     Spremite se jer je danas (30.06.2015.) najduži dan ove godine. Trajat će 86 401 sekundu! Budete li budni što ćete raditi dodatnu sekundu u ponoć? Zvuči kao šala, ali se doista danas u ponoć dodaje jedna sekunda. Razlog je taj što se Zemlja usporava u svojem obrtanju. Ekstremno točni atomski satovi omogućuju da to izmjerimo i uskladimo. Atomsko vrijeme mjeri se na temelju ekstremno predvidive elektromagnetske tranzicije u atomima cezija-133. Takav sat ima preciznost od 1 sekunde u 158 milijuna godina! Prema njemu prosječni dan traje oko 86 400,002 sekunde.
     Koliko god se činilo nevjerojatno, ta ogromna masa Zemlje (5,9742 x 1024kg ) ne rotira jednoliko, čak niti tokom jednog dana! Brojni faktori utječu na to, kao što su: nestalna sila gravitacije između Zemlje, Mjeseca i Sunca, zatim dnevne i sezonske promjene atmosferskih prilika, promjene u dinamici unutrašnje kore Zemlje, promjene u dinamici podzemnih voda, plime i oseke u oceanima, topljenje leda na polovima, potresi, erupcije vulkana itd. Primjerice pojava El Nina može usporiti rotaciju Zemlje u tom danu za više od jedne milisekunde. Naravno da je to puno kraće od jednog treptaja oka, ali se promjene brzine rotacije godinama zbrajaju što dovodi do neusklađenosti rotacije i našeg računanja vremena. Problem nastaje što su neki utjecaji potpuno nepredvidivi, pa se i ne može unaprijed znati kad treba dodati tu dodatnu sekundu!
     Prvi puta se dodavanje sekunde provelo 1972 i od tada ponovilo 25 puta. Još uvijek se raspravlja o prednostima i manama pomicanja vremena. Kad ne bismo dodavali sekunde za oko 800 godina Sunce bi bilo u najvišoj točki (podne) u 1 sat, a ne u 12!  Prošli puta je 2012. godine došlo do ozbiljnih problema mnogih web sjedišta koja su se srušila zbog pogreške u vremenu, a i mnogi su avionski letovi poremećeni ili odgođeni kad se se srušili neki aerodromski kompjuterski sustavi. Postoji i prijedlog da se odustane od usklađivanja vremena "dodatnom sekundom", ali još nema konačne odluke.
 
Više članaka...
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 1 od 12