Zanimljivosti


Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2016. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
ohsumi     Danas (3.10.) je Karolinska Institut iz Stockholma objavila ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.
The Nobel Assembly at Karolinska Institutet has today decided to award the 2016 Nobel Prize in Physiology or Medicine to Yoshinori Ohsumi for his discoveries of mechanisms for autophagy.
     The word autophagy originates from the Greek words auto-, meaning "self", and phagein, meaning "to eat". Thus,autophagy denotes "self eating". This concept emerged during the 1960's, when researchers first observed that the cell could destroy its own contents by enclosing it in membranes, forming sack-like vesicles that were transported to a recycling compartment, called the lysosome, for degradation. Difficulties in studying the phenomenon meant that little was known until, in a series of brilliant experiments in the early 1990's, Yoshinori Ohsumi used baker's yeast to identify genes essential for autophagy. He then went on to elucidate the underlying mechanisms for autophagy in yeast and showed that similar sophisticated machinery is used in our cells.
     Više na izvornom sjedištu -->
 
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2015. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

nobel15     Sada  je Karolinska Institut iz Stockholma objavio ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.
     The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2015 was awarded with one half jointly to William C. Campbell and Satoshi Ōmura for their discoveries concerning a novel therapy against infections caused by roundworm parasites and the other half to Youyou Tu for her discoveries concerning a novel therapy against Malaria.
     Više na izvornom sjedištu -->


 
Dodatna sekunda PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
dodatna s     Spremite se jer je danas (30.06.2015.) najduži dan ove godine. Trajat će 86 401 sekundu! Budete li budni što ćete raditi dodatnu sekundu u ponoć? Zvuči kao šala, ali se doista danas u ponoć dodaje jedna sekunda. Razlog je taj što se Zemlja usporava u svojem obrtanju. Ekstremno točni atomski satovi omogućuju da to izmjerimo i uskladimo. Atomsko vrijeme mjeri se na temelju ekstremno predvidive elektromagnetske tranzicije u atomima cezija-133. Takav sat ima preciznost od 1 sekunde u 158 milijuna godina! Prema njemu prosječni dan traje oko 86 400,002 sekunde.
     Koliko god se činilo nevjerojatno, ta ogromna masa Zemlje (5,9742 x 1024kg ) ne rotira jednoliko, čak niti tokom jednog dana! Brojni faktori utječu na to, kao što su: nestalna sila gravitacije između Zemlje, Mjeseca i Sunca, zatim dnevne i sezonske promjene atmosferskih prilika, promjene u dinamici unutrašnje kore Zemlje, promjene u dinamici podzemnih voda, plime i oseke u oceanima, topljenje leda na polovima, potresi, erupcije vulkana itd. Primjerice pojava El Nina može usporiti rotaciju Zemlje u tom danu za više od jedne milisekunde. Naravno da je to puno kraće od jednog treptaja oka, ali se promjene brzine rotacije godinama zbrajaju što dovodi do neusklađenosti rotacije i našeg računanja vremena. Problem nastaje što su neki utjecaji potpuno nepredvidivi, pa se i ne može unaprijed znati kad treba dodati tu dodatnu sekundu!
     Prvi puta se dodavanje sekunde provelo 1972 i od tada ponovilo 25 puta. Još uvijek se raspravlja o prednostima i manama pomicanja vremena. Kad ne bismo dodavali sekunde za oko 800 godina Sunce bi bilo u najvišoj točki (podne) u 1 sat, a ne u 12!  Prošli puta je 2012. godine došlo do ozbiljnih problema mnogih web sjedišta koja su se srušila zbog pogreške u vremenu, a i mnogi su avionski letovi poremećeni ili odgođeni kad se se srušili neki aerodromski kompjuterski sustavi. Postoji i prijedlog da se odustane od usklađivanja vremena "dodatnom sekundom", ali još nema konačne odluke.
 
Virtualni posjet CERN-u PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
hadron     Prvi put u Hrvatskoj imamo jedinstvenu priliku uživo virtualno obići CERN odnosno Europsku organizaciju za nuklearna istraživanja gdje znanstvenici i inženjeri iz cijeloga svijeta ispituju fundamentalne strukture Svemira. Tako se u CERN-u koji se nalazi na Francusko Švicarskoj granici blizu Ženeve, koriste najveći i najkompleksniji znanstveni instrumenti na svijetu za istraživanje osnovnog sastava materije - čestice. Ti instrumenti su niz akceleratora čestica i detektora među kojima je najpoznatiji Veliki hadronski sudarač.
     CARNet je svima omogućio pristup ovoj virtualnoj šetnji na poveznici: https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/8971 u četvrtak, 19.11. 2015., od 11:00 do 12:30 h.
       Više informacija dostupno je na izvornom sjedištu odakle je informacija preuzeta: http://cuc.carnet.hr/2015/posebna_dogadjanja/cern
 
Pomrčina "Supermjeseca" u noći 28.9.2015. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
pomrcina15      Na kraju ovog vikenda u noći na ponedjeljak (28.09.) događat će se poseban kozmički događaj – "Supermjesec" i njegova potpuna pomrčina. Nakon četiri godine vidjet ćemo ponovo pomrčinu Mjeseca koja počinje poslije ponoći i traje gotovo do zalaska Mjeseca, odnosno do jutra. Te noći Mjesec će biti najbliži Zemlji, pa će biti jako svijetli i izgledati će nam 14 % veći. A ubrzo nakon tog dogodit će se i potpuna pomrčina Mjeseca koja u našim krajevima počinje noću oko 4:11 sata i traje 5:23 na zapadnoj strani neba. Mjesec će u polusjeni biti ukupno oko 5,2 sata, u sjeni oko 3,3 sata, a potpuna pomrčina će trajati oko 1,2 sata.
      Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu te je Mjesec pritom obasjan zagasitocrvenom ili narančastom svjetlošću koja se lomi prolazeći iz vakuuma u Zemljinu atmosferu. Često se takav Mjesec naziva "krvav". Ovaj rijetki fenomen posljednji se put dogodio 1982. godine. Ove će godine puni Mjesec biti 28. rujna najsvjetliji, ali i najtamniji.
     Vrijedi prekinuti spavanje oko pola 5 i pogledati ovaj fenomen (ako nebo ne bude oblačno), jer će se on ponoviti tek 2033. godine!
 
Ispravljanje genoma ljudskog embrija PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
blastocista     Kineski znanstvenici su objavili ispravljanje genoma ljudskog embrija.
     Prvi puta u svijetu su objavljeni pokusi genskog modificiranja ljudskih embrija. Radu je objavila u online časopisu "Protein & Cell" skupina kineskih istraživača na Sun Yat-sen University u Guangzhou predvođena Junjiugom Huangom. Rad je ponovno rasplamsao brojne etičke dileme.
Znanstvenisu su pokušali editirati gen HBB koji kodira ljudski beta-globin koji je podjedinica hemoglobina odraslih. Mutacija tog gena uzrokuje beta-talasemiju, tešku i potencijalno smrtonosnu krvnu bolest. Popravak gena je proveden jednostavnom poznatom tehnikom CRISPR/Cas9 (clustered regularly interspaced short palindromic repeat (CRISPR)-associated system (Cas)) u embrija dobivenih iz lokalne klinike za "in vitro" fertilizaciju. Radi se o zigotama koji imaju dodatni set kromosoma jer se dogodila oplodnja s dva spermija (tripronuklearne zigote). Dakle ne mogu se razviti u novorođenče, ali mogu proći kroz početne faze razvoja embrija.
     Istraživanje je uz etička pitanja, otkrilo i ozbiljne za sada neriješene prepreke. Od osamdesetak obrađenih embrija oko 80 posto je preživjelo 48 sati i došlo do osamstaničnog stadija. Njih 54 je genetički testirano i samo u 28 je nađen zamijenjen genetički materijal. Samo u njih je jasno pokazan popravak ciljanog gena, dok su drugi imali višestruke kopije i na nekarakterističnim mjestima uzduž genoma. Dakle, za sada efikasnost je mala i nesigurna. Očito je tehnika još nedovoljno razvijena, jer bi za stvarnu uporabu uspješnost trebala biti blizu 100%. Posebno jako zabrinjava ugradnja na neciljana mjesta, jer bi to moglo izazvati nepredvidive posljedice, ne samo u tom rođenom djetetu, već u njegovim potomcima, budući da je na nepoznat način modificirana zametna loza koja se nasljeđuje. Te nenamjerne mutacije javljaju se mnogo češće nego li jednakim pokusima u humanim stanicama odraslih ili u mišjim embrijima.
     Etička pitanja su ogromna i neriješena. To je vjerojatno jedan od razloga zašto je rad prvotno odbijen za tiskanje u časopisu Nature i Science". Mnogi istraživači predlažu da se napravi pauza u takvim istraživanjima, dok god širokom raspravom ne odlučimo u kojem bi smjeru trebalo ići. Dok neki smatraju da ispravljanje genoma ima sjajnu budućnost budući da može iskorijeniti nasljedne bolesti, drugi strahuju da se time otvara sklizak teren za nepredvidive posljedice u potomstvu, kao i za nesigurnu i neetičku zloupotrebu postupka.
     Više pročitajte u izvornom članku -->  ili u časopisu Nature  -->
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 1 od 12