Ispravljanje genoma ljudskog embrija PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
blastocista     Kineski znanstvenici su objavili ispravljanje genoma ljudskog embrija.
     Prvi puta u svijetu su objavljeni pokusi genskog modificiranja ljudskih embrija. Radu je objavila u online časopisu "Protein & Cell" skupina kineskih istraživača na Sun Yat-sen University u Guangzhou predvođena Junjiugom Huangom. Rad je ponovno rasplamsao brojne etičke dileme.
Znanstvenisu su pokušali editirati gen HBB koji kodira ljudski beta-globin koji je podjedinica hemoglobina odraslih. Mutacija tog gena uzrokuje beta-talasemiju, tešku i potencijalno smrtonosnu krvnu bolest. Popravak gena je proveden jednostavnom poznatom tehnikom CRISPR/Cas9 (clustered regularly interspaced short palindromic repeat (CRISPR)-associated system (Cas)) u embrija dobivenih iz lokalne klinike za "in vitro" fertilizaciju. Radi se o zigotama koji imaju dodatni set kromosoma jer se dogodila oplodnja s dva spermija (tripronuklearne zigote). Dakle ne mogu se razviti u novorođenče, ali mogu proći kroz početne faze razvoja embrija.
     Istraživanje je uz etička pitanja, otkrilo i ozbiljne za sada neriješene prepreke. Od osamdesetak obrađenih embrija oko 80 posto je preživjelo 48 sati i došlo do osamstaničnog stadija. Njih 54 je genetički testirano i samo u 28 je nađen zamijenjen genetički materijal. Samo u njih je jasno pokazan popravak ciljanog gena, dok su drugi imali višestruke kopije i na nekarakterističnim mjestima uzduž genoma. Dakle, za sada efikasnost je mala i nesigurna. Očito je tehnika još nedovoljno razvijena, jer bi za stvarnu uporabu uspješnost trebala biti blizu 100%. Posebno jako zabrinjava ugradnja na neciljana mjesta, jer bi to moglo izazvati nepredvidive posljedice, ne samo u tom rođenom djetetu, već u njegovim potomcima, budući da je na nepoznat način modificirana zametna loza koja se nasljeđuje. Te nenamjerne mutacije javljaju se mnogo češće nego li jednakim pokusima u humanim stanicama odraslih ili u mišjim embrijima.
     Etička pitanja su ogromna i neriješena. To je vjerojatno jedan od razloga zašto je rad prvotno odbijen za tiskanje u časopisu Nature i Science". Mnogi istraživači predlažu da se napravi pauza u takvim istraživanjima, dok god širokom raspravom ne odlučimo u kojem bi smjeru trebalo ići. Dok neki smatraju da ispravljanje genoma ima sjajnu budućnost budući da može iskorijeniti nasljedne bolesti, drugi strahuju da se time otvara sklizak teren za nepredvidive posljedice u potomstvu, kao i za nesigurnu i neetičku zloupotrebu postupka.
     Više pročitajte u izvornom članku -->  ili u časopisu Nature  -->
 

Samo registrirani korisnici mogu pisati komentare :-(