Ima li putnika u avionu? PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

Zgoda u avionu za Osijek
avion5     Bilo je to u vrijeme naše intenzivne pomoći u osnivanju i osamostaljenju Medicinskog fakulteta u Osijeku. Često smo putovali na relaciji Zagreb - Osijek, osobnim automobilom, autobusom, vlakom ili avionom. Avionski promet nije bio osobitog intenziteta, pa se često događalo da je u avionu bilo više osoblja od putnika. Tako se sjećam da smo jednom zgodom bili samo jedan profesor anatomije i ja u avionu. Profesor je vrlo duhovit i s njim je u društvu uvijek bilo vrlo, vrlo zabavno. Pljuštali su vicevi i šale. Nakon polijetanja prišle su nam dvije zgodne stjuardese i našalile se:
     "Ipak ima putnika u avionu, ali samo vas dvojica."
     " Ne, nas smo trojica!" sa širokim osmjehom i vragolastim pogledom odgovori profesor. Zbunjena stjuardesa zaokruži pogledom po kabini i kaže:
     "Ne vidim trećega. Ipak smo samo mi." Profesor se osmjehnu izvuče torbu, otvori je i kaže:
     "I on je s nama!" Stjuardese su se zgrozile i uplašile kad su u torbi ugledale ljudske kosti. Naime, kosti su poslužile studentima za učenje osteologije i polaganje prvog kolokvija iz anatomije.
     "Čuj, mačak. Jesmo li ih!" obratio mi se profesor s grohotnim smijehom kad su se stjuardese udaljile.

     Poslije se pričalo po Osijeku da su studenti smjeli nositi pojedine kosti kući u cilju učenja. Međutim, neki su se htjeli pohvaliti i napraviti važni pred svojim društvom i pred djevojkama, pa su ih odnijeli u obližnji kafić. Pričalo se da je u jednom trenu nastala svađa, pa i tuča s kostima. U tu svrhu se femur pokazao posebno prikladan. Od tada više nije bilo dozvoljeno iznošenje kostiju izvan prostorija fakulteta.

M.Taradi


+ 32
+ 3
 

Samo registrirani korisnici mogu pisati komentare :-(