Kalendar događanja



Naredni događaj

No events

Zabreb sutra

Prognoza vremena
Prognoza za Zagreb DHMZ

Odbrojavanje

08.10. Dan neovisnosti - ponedjeljak
Sljedeći praznik: 01. 11. Dan svih svetih - četvrtak

RSS

feed image
feed image
feed image

Translate!

Copyright

Creative Commons License
Ispravljanje genoma ljudskog embrija PDF Ispis E-mail
blastocista     Kineski znanstvenici su objavili ispravljanje genoma ljudskog embrija.
     Prvi puta u svijetu su objavljeni pokusi genskog modificiranja ljudskih embrija. Radu je objavila u online časopisu "Protein & Cell" skupina kineskih istraživača na Sun Yat-sen University u Guangzhou predvođena Junjiugom Huangom. Rad je ponovno rasplamsao brojne etičke dileme.
Znanstvenisu su pokušali editirati gen HBB koji kodira ljudski beta-globin koji je podjedinica hemoglobina odraslih. Mutacija tog gena uzrokuje beta-talasemiju, tešku i potencijalno smrtonosnu krvnu bolest. Popravak gena je proveden jednostavnom poznatom tehnikom CRISPR/Cas9 (clustered regularly interspaced short palindromic repeat (CRISPR)-associated system (Cas)) u embrija dobivenih iz lokalne klinike za "in vitro" fertilizaciju. Radi se o zigotama koji imaju dodatni set kromosoma jer se dogodila oplodnja s dva spermija (tripronuklearne zigote). Dakle ne mogu se razviti u novorođenče, ali mogu proći kroz početne faze razvoja embrija.
     Istraživanje je uz etička pitanja, otkrilo i ozbiljne za sada neriješene prepreke. Od osamdesetak obrađenih embrija oko 80 posto je preživjelo 48 sati i došlo do osamstaničnog stadija. Njih 54 je genetički testirano i samo u 28 je nađen zamijenjen genetički materijal. Samo u njih je jasno pokazan popravak ciljanog gena, dok su drugi imali višestruke kopije i na nekarakterističnim mjestima uzduž genoma. Dakle, za sada efikasnost je mala i nesigurna. Očito je tehnika još nedovoljno razvijena, jer bi za stvarnu uporabu uspješnost trebala biti blizu 100%. Posebno jako zabrinjava ugradnja na neciljana mjesta, jer bi to moglo izazvati nepredvidive posljedice, ne samo u tom rođenom djetetu, već u njegovim potomcima, budući da je na nepoznat način modificirana zametna loza koja se nasljeđuje. Te nenamjerne mutacije javljaju se mnogo češće nego li jednakim pokusima u humanim stanicama odraslih ili u mišjim embrijima.
     Etička pitanja su ogromna i neriješena. To je vjerojatno jedan od razloga zašto je rad prvotno odbijen za tiskanje u časopisu Nature i Science". Mnogi istraživači predlažu da se napravi pauza u takvim istraživanjima, dok god širokom raspravom ne odlučimo u kojem bi smjeru trebalo ići. Dok neki smatraju da ispravljanje genoma ima sjajnu budućnost budući da može iskorijeniti nasljedne bolesti, drugi strahuju da se time otvara sklizak teren za nepredvidive posljedice u potomstvu, kao i za nesigurnu i neetičku zloupotrebu postupka.
     Više pročitajte u izvornom članku -->  ili u časopisu Nature  -->
 
Pristup bazama putem AAI@Edu.Hr identiteta PDF Ispis E-mail
shibboleth     Svi koji posjeduju AAI@Edu.Hr korisnički identitet, za čije ustanove je na nacionalnoj razini pretplaćen pristup bazi podataka Scopus, sada mogu pristupiti bazi Scopus i s računala preko čijih IP adresa nije omogućen izravan pristup. Dakle pristup je omogućen s računala izvan mreže matične ustanove, primjerice od kuće :-) . Upute za pristup bazi:
  • Trebate u desnom gornjem kutu odabrati prijavu za institucijske korisnike tj. "Athens and Shibboleth (Institutional) user".
  • Zatim na slijedećoj stranici iz padajućeg izbornika "Select your region or group" trebate odabrati "Croatian Research and Education Federation AAI@EduHr"
  • I konačno trebate kliknuti na dobiveni link i upisati svoje AAI korisničko ime i lozinku.
    Osiguran je istovrstan pristup preko opcije Shibboleth korisnika i bazama podataka EBSCO, Elsevier i Thomson Reuters, a za bazu Ovid postupak je u tijeku.

 
Hrvatski časopisi u WoS, CC i Scopus bazama podataka PDF Ispis E-mail
casopisi     Prema najnovijim podacima dobivenim od Thomson Reutersa u Current Contents (CC) bazi podataka koja u 2014. g. indeksira ukupno 9.905 časopisa, indeksirano je 14 hrvatskih časopisa. Ispao je Collegium Antropologicum, dok su u odnosu na prošlu godinu dodani Glasnik Matematicki, Nanomaterials and Nanotechnologies i Psychiatria Danubina.
     Web of Science Core Collection (WoSCC) baza podataka ukupno indeksira 12.501 časopisa (svibanj 2014), a broj hrvatskih časopisa smanjen je na 53. Pet časopisa nisu više indeksirana u WoS, a to su časopisi Collegium Antropologicum, Neurologia Croatica, Paediatria Croatica, Suvremena Psihologija i Tekstil.
     Popis časopisa pogledajte odakle je vijest preuzeta na sjedištu knjižnice IRB  -->
 
Moj oblak - nova usluga Srca PDF Ispis E-mail
cloud    Srce je pokrenulo novu uslugu za udaljeno pohranjivanje podataka - Moj oblak - temeljenu na ownCloud softveru s ciljem zamjene postojeće GSS usluge. Usluga osim pohrane podataka omogućuje i razmjenu podataka među korisnicima, javni pristup dijeljenim podacima, te nekoliko korisnih aplikacija poput kalendara, galerije slika ili kolaborativnog uređivanja dokumenata. Usluzi možete pristupit na adresi:  http://mojoblak.srce.hr
     Usluga je temeljena na istom programu kao pohrana podataka na serveru SOVA na adresi:  http://sova.mef.hr/_owncloud/  koju sam otvorio u listopadu 2012. Međutim kako Fakultet samo deklarativno podržava dvijestotinjak servisa koje sam otvorio i koje entuzijastički održavam pozivam svoje korisnike SOVA-Cloud da ipak kopije svojih datoteka pohrane i u Srcu :-)
 
Odlazak (mladih) liječnika iz Republike Hrvatske PDF Ispis E-mail
hlz o     Hrvatsko društvo mladih liječnika Hrvatskog liječničkog zbora organizira tribinu: „ODLAZAK (MLADIH) LIJEČNIKA IZ REPUBLIKE HRVATSKE“ koja će se održati u utorak 12. studenog 2013.g. u 18,00 sati u Velikoj predavaonici Hrvatskog liječničkog doma, Šubićeva 9, Zagreb.
     Raspravljat će se o vrlo ozbiljnom problemu odljeva liječnika u razvijene zemlje Europe i svijeta. Kao što je poznato u svijetu, a i kod nas, postoji nedovoljno liječnika i očekuje se da mnogi ponajbolji mladi liječnici, a i specijalisti srednje dobi napuste Hrvatsku. Time se javlja nepopravljiva šteta za nacionalno zdravstvo i gospodarstvo. Sadašnji manjak u Hrvatskoj se procjenjuje na oko 4300 liječnika. Manjak koji se jako povećava odlaskom iz Hrvatske će djelimice biti nadoknađen liječnicima iz nerazvijenih zemalja gdje su i medicinski studiji lošiji od naših. Glavni su razlozi odlaska naravno bolji uvjeti rada i života i veća plaća. Mi bismo morali težiti da stvaramo bolje uvjete rada liječnika, ali nažalost "visoka" politika nije toga svjesna, što najbolje svjedoči najsvježiji primjer gdje liječnike proglašavaju "zabušantima"?!
     Više o tribini na linku -->
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 8 od 11