Kalendar događanja



Naredni događaj

No events

Zabreb sutra

Prognoza vremena
Prognoza za Zagreb DHMZ

Odbrojavanje

21.04. Uskrs - nedjelja
Sljedeći praznik: 22.04. Uskrsni ponedjeljak

RSS

feed image
feed image
feed image

Translate!

Copyright

Creative Commons License
Dodatna sekunda PDF Ispis E-mail
dodatna s     Spremite se jer je danas (30.06.2015.) najduži dan ove godine. Trajat će 86 401 sekundu! Budete li budni što ćete raditi dodatnu sekundu u ponoć? Zvuči kao šala, ali se doista danas u ponoć dodaje jedna sekunda. Razlog je taj što se Zemlja usporava u svojem obrtanju. Ekstremno točni atomski satovi omogućuju da to izmjerimo i uskladimo. Atomsko vrijeme mjeri se na temelju ekstremno predvidive elektromagnetske tranzicije u atomima cezija-133. Takav sat ima preciznost od 1 sekunde u 158 milijuna godina! Prema njemu prosječni dan traje oko 86 400,002 sekunde.
     Koliko god se činilo nevjerojatno, ta ogromna masa Zemlje (5,9742 x 1024kg ) ne rotira jednoliko, čak niti tokom jednog dana! Brojni faktori utječu na to, kao što su: nestalna sila gravitacije između Zemlje, Mjeseca i Sunca, zatim dnevne i sezonske promjene atmosferskih prilika, promjene u dinamici unutrašnje kore Zemlje, promjene u dinamici podzemnih voda, plime i oseke u oceanima, topljenje leda na polovima, potresi, erupcije vulkana itd. Primjerice pojava El Nina može usporiti rotaciju Zemlje u tom danu za više od jedne milisekunde. Naravno da je to puno kraće od jednog treptaja oka, ali se promjene brzine rotacije godinama zbrajaju što dovodi do neusklađenosti rotacije i našeg računanja vremena. Problem nastaje što su neki utjecaji potpuno nepredvidivi, pa se i ne može unaprijed znati kad treba dodati tu dodatnu sekundu!
     Prvi puta se dodavanje sekunde provelo 1972 i od tada ponovilo 25 puta. Još uvijek se raspravlja o prednostima i manama pomicanja vremena. Kad ne bismo dodavali sekunde za oko 800 godina Sunce bi bilo u najvišoj točki (podne) u 1 sat, a ne u 12!  Prošli puta je 2012. godine došlo do ozbiljnih problema mnogih web sjedišta koja su se srušila zbog pogreške u vremenu, a i mnogi su avionski letovi poremećeni ili odgođeni kad se se srušili neki aerodromski kompjuterski sustavi. Postoji i prijedlog da se odustane od usklađivanja vremena "dodatnom sekundom", ali još nema konačne odluke.
 
Pristup bazama putem AAI@Edu.Hr identiteta PDF Ispis E-mail
shibboleth     Svi koji posjeduju AAI@Edu.Hr korisnički identitet, za čije ustanove je na nacionalnoj razini pretplaćen pristup bazi podataka Scopus, sada mogu pristupiti bazi Scopus i s računala preko čijih IP adresa nije omogućen izravan pristup. Dakle pristup je omogućen s računala izvan mreže matične ustanove, primjerice od kuće :-) . Upute za pristup bazi:
  • Trebate u desnom gornjem kutu odabrati prijavu za institucijske korisnike tj. "Athens and Shibboleth (Institutional) user".
  • Zatim na slijedećoj stranici iz padajućeg izbornika "Select your region or group" trebate odabrati "Croatian Research and Education Federation AAI@EduHr"
  • I konačno trebate kliknuti na dobiveni link i upisati svoje AAI korisničko ime i lozinku.
    Osiguran je istovrstan pristup preko opcije Shibboleth korisnika i bazama podataka EBSCO, Elsevier i Thomson Reuters, a za bazu Ovid postupak je u tijeku.

 
Odlazak (mladih) liječnika iz Republike Hrvatske PDF Ispis E-mail
hlz o     Hrvatsko društvo mladih liječnika Hrvatskog liječničkog zbora organizira tribinu: „ODLAZAK (MLADIH) LIJEČNIKA IZ REPUBLIKE HRVATSKE“ koja će se održati u utorak 12. studenog 2013.g. u 18,00 sati u Velikoj predavaonici Hrvatskog liječničkog doma, Šubićeva 9, Zagreb.
     Raspravljat će se o vrlo ozbiljnom problemu odljeva liječnika u razvijene zemlje Europe i svijeta. Kao što je poznato u svijetu, a i kod nas, postoji nedovoljno liječnika i očekuje se da mnogi ponajbolji mladi liječnici, a i specijalisti srednje dobi napuste Hrvatsku. Time se javlja nepopravljiva šteta za nacionalno zdravstvo i gospodarstvo. Sadašnji manjak u Hrvatskoj se procjenjuje na oko 4300 liječnika. Manjak koji se jako povećava odlaskom iz Hrvatske će djelimice biti nadoknađen liječnicima iz nerazvijenih zemalja gdje su i medicinski studiji lošiji od naših. Glavni su razlozi odlaska naravno bolji uvjeti rada i života i veća plaća. Mi bismo morali težiti da stvaramo bolje uvjete rada liječnika, ali nažalost "visoka" politika nije toga svjesna, što najbolje svjedoči najsvježiji primjer gdje liječnike proglašavaju "zabušantima"?!
     Više o tribini na linku -->
 
Moj oblak - nova usluga Srca PDF Ispis E-mail
cloud    Srce je pokrenulo novu uslugu za udaljeno pohranjivanje podataka - Moj oblak - temeljenu na ownCloud softveru s ciljem zamjene postojeće GSS usluge. Usluga osim pohrane podataka omogućuje i razmjenu podataka među korisnicima, javni pristup dijeljenim podacima, te nekoliko korisnih aplikacija poput kalendara, galerije slika ili kolaborativnog uređivanja dokumenata. Usluzi možete pristupit na adresi:  http://mojoblak.srce.hr
     Usluga je temeljena na istom programu kao pohrana podataka na serveru SOVA na adresi:  http://sova.mef.hr/_owncloud/  koju sam otvorio u listopadu 2012. Međutim kako Fakultet samo deklarativno podržava dvijestotinjak servisa koje sam otvorio i koje entuzijastički održavam pozivam svoje korisnike SOVA-Cloud da ipak kopije svojih datoteka pohrane i u Srcu :-)
 
Dekan o aktualnom stanju zdravstva PDF Ispis E-mail
milicic d     Naš Dekan, akademik Davor Miličić dao je intervju za tjednik "Aktual". Povodom Svjetskog dana srca osvrnuo na sastanak Europskog kardiološkog društva koji je krajem rujna održan u Dubrovniku. U intervjuu je tekođer izrazio svoje mišljenje o aktualnom stanje u hrvatskom zdravstvu, o dugim listama čekanja, o privatnom zdravstvu, o odlasku mladih liječnika u inozemstvo, o prijetnjama hrvatskom zdravstvu u Europskoj uniji, o štrajku liječnika itd.
     Cijeli intervju možete pročitati na linku -->.
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 8 od 11