Kalendar događanja



Naredni događaj

No events

Zabreb sutra

Prognoza vremena
Prognoza za Zagreb DHMZ

Odbrojavanje

08.10. Dan neovisnosti - ponedjeljak
Sljedeći praznik: 01. 11. Dan svih svetih - četvrtak

RSS

feed image
feed image
feed image

Translate!

Copyright

Creative Commons License
Dan doktorata PDF Ispis E-mail
dan doktorata     U ozračju proslave stogodišnjice utemeljenja našeg Fakulteta, šesti put održat će se Dan doktorata 26. svibnja 2017. u 10 sati u prostorima Fakulteta na Šalata 3. Više od 140 doktorandâ druge i treće godine doktorskih studija Biomedicina i zdravstvo te Neuroznanost prikazat će rezultate doktorskih istraživanja ili planove istraživanja sažetcima i posterima.
     Dan doktorata otvoren je za znanstvenu javnost, ali i obvezan dio izobrazbe na doktorskim studijima Medicinskoga fakulteta. Za doktorande je to praktični način učenja kako prikazati i braniti rezultate istraživanja, a za posjetitelje prigoda da se upoznaju s dijelom znanstvenih istraživanja Medicinskoga fakulteta. 
     Više na web sjedištu Fakulteta -->
 
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2016. PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
ohsumi     Danas (3.10.) je Karolinska Institut iz Stockholma objavila ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.
The Nobel Assembly at Karolinska Institutet has today decided to award the 2016 Nobel Prize in Physiology or Medicine to Yoshinori Ohsumi for his discoveries of mechanisms for autophagy.
     The word autophagy originates from the Greek words auto-, meaning "self", and phagein, meaning "to eat". Thus,autophagy denotes "self eating". This concept emerged during the 1960's, when researchers first observed that the cell could destroy its own contents by enclosing it in membranes, forming sack-like vesicles that were transported to a recycling compartment, called the lysosome, for degradation. Difficulties in studying the phenomenon meant that little was known until, in a series of brilliant experiments in the early 1990's, Yoshinori Ohsumi used baker's yeast to identify genes essential for autophagy. He then went on to elucidate the underlying mechanisms for autophagy in yeast and showed that similar sophisticated machinery is used in our cells.
     Više na izvornom sjedištu -->
 
Prof.dr.sc. Marijan Klarica izabran za novog dekana PDF Ispis E-mail

klarica m     Na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održanoj u srijedu 27. svibnja 2015.g. za dekana za mandatno razdoblje od akademske godine 2015./16. do 2017./18. izabran je prof.dr.sc. Marijan Klarica, pročelnik je Katedre za farmakologiju i predstojnik Zavoda za farmakologiju našeg fakulteta. Na dužnost nastupa 1.10.2015. Dobro poznavajući stručne, znanstvene, organizacijsko-menadžerske, radne i opće ljudske sposobnosti kolege Klarice siguran sam da možemo očekivati vrlo uspješno razdoblje i procvat našeg fakulteta. To me veseli i trebamo se svi truditi da zajedno ostvarimo napredak fakulteta.
     Čestitam kolegi Klarici i želim mu puno, puno uspjeha, potpore i suradnje svih, studenata, zaposlenika fakulteta, KBC-a, MZOS-a i svih drugih :-) !


 
Elektronički obrazac za izračun i prijavu poreza PDF Ispis E-mail
  Erste banka  je pripremila elektronički obrazac za izračun poreza na dohodak za fizičke osobe u obliku Excel datoteke (.xls).  Obrazac automatski izračunava zbirna i izvedena polja nakon unosa potrebnih podataka, te time olakšava popunjavanje obrasca.
  Ispunjen, isprintan i potpisan obrazac priznaje Porezna uprava.

Više na originalnom web sjedištu -->


 
Dodatna sekunda PDF Ispis E-mail
dodatna s     Spremite se jer je danas (30.06.2015.) najduži dan ove godine. Trajat će 86 401 sekundu! Budete li budni što ćete raditi dodatnu sekundu u ponoć? Zvuči kao šala, ali se doista danas u ponoć dodaje jedna sekunda. Razlog je taj što se Zemlja usporava u svojem obrtanju. Ekstremno točni atomski satovi omogućuju da to izmjerimo i uskladimo. Atomsko vrijeme mjeri se na temelju ekstremno predvidive elektromagnetske tranzicije u atomima cezija-133. Takav sat ima preciznost od 1 sekunde u 158 milijuna godina! Prema njemu prosječni dan traje oko 86 400,002 sekunde.
     Koliko god se činilo nevjerojatno, ta ogromna masa Zemlje (5,9742 x 1024kg ) ne rotira jednoliko, čak niti tokom jednog dana! Brojni faktori utječu na to, kao što su: nestalna sila gravitacije između Zemlje, Mjeseca i Sunca, zatim dnevne i sezonske promjene atmosferskih prilika, promjene u dinamici unutrašnje kore Zemlje, promjene u dinamici podzemnih voda, plime i oseke u oceanima, topljenje leda na polovima, potresi, erupcije vulkana itd. Primjerice pojava El Nina može usporiti rotaciju Zemlje u tom danu za više od jedne milisekunde. Naravno da je to puno kraće od jednog treptaja oka, ali se promjene brzine rotacije godinama zbrajaju što dovodi do neusklađenosti rotacije i našeg računanja vremena. Problem nastaje što su neki utjecaji potpuno nepredvidivi, pa se i ne može unaprijed znati kad treba dodati tu dodatnu sekundu!
     Prvi puta se dodavanje sekunde provelo 1972 i od tada ponovilo 25 puta. Još uvijek se raspravlja o prednostima i manama pomicanja vremena. Kad ne bismo dodavali sekunde za oko 800 godina Sunce bi bilo u najvišoj točki (podne) u 1 sat, a ne u 12!  Prošli puta je 2012. godine došlo do ozbiljnih problema mnogih web sjedišta koja su se srušila zbog pogreške u vremenu, a i mnogi su avionski letovi poremećeni ili odgođeni kad se se srušili neki aerodromski kompjuterski sustavi. Postoji i prijedlog da se odustane od usklađivanja vremena "dodatnom sekundom", ali još nema konačne odluke.
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 7 od 11