Kalendar događanja



Naredni događaj

Smotra Sveučilišta u Zagrebu 23. - 25. 11., 25.11. 10:00 - 18:00

Zabreb sutra

Prognoza vremena
Prognoza za Zagreb DHMZ

Odbrojavanje

25.12. Božić - ponedjeljak
Sljedeći praznik: 26. 12. Sveti Stjepan - Utorak

RSS

feed image
feed image
feed image

Translate!

Copyright

Creative Commons License
Elektronički obrazac za izračun i prijavu poreza PDF Ispis E-mail
  Erste banka  je pripremila elektronički obrazac za izračun poreza na dohodak za fizičke osobe u obliku Excel datoteke (.xls).  Obrazac automatski izračunava zbirna i izvedena polja nakon unosa potrebnih podataka, te time olakšava popunjavanje obrasca.
  Ispunjen, isprintan i potpisan obrazac priznaje Porezna uprava.

Više na originalnom web sjedištu -->


 
Prof.dr.sc. Marijan Klarica izabran za novog dekana PDF Ispis E-mail

klarica m     Na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održanoj u srijedu 27. svibnja 2015.g. za dekana za mandatno razdoblje od akademske godine 2015./16. do 2017./18. izabran je prof.dr.sc. Marijan Klarica, pročelnik je Katedre za farmakologiju i predstojnik Zavoda za farmakologiju našeg fakulteta. Na dužnost nastupa 1.10.2015. Dobro poznavajući stručne, znanstvene, organizacijsko-menadžerske, radne i opće ljudske sposobnosti kolege Klarice siguran sam da možemo očekivati vrlo uspješno razdoblje i procvat našeg fakulteta. To me veseli i trebamo se svi truditi da zajedno ostvarimo napredak fakulteta.
     Čestitam kolegi Klarici i želim mu puno, puno uspjeha, potpore i suradnje svih, studenata, zaposlenika fakulteta, KBC-a, MZOS-a i svih drugih :-) !


 
Ispravljanje genoma ljudskog embrija PDF Ispis E-mail
blastocista     Kineski znanstvenici su objavili ispravljanje genoma ljudskog embrija.
     Prvi puta u svijetu su objavljeni pokusi genskog modificiranja ljudskih embrija. Radu je objavila u online časopisu "Protein & Cell" skupina kineskih istraživača na Sun Yat-sen University u Guangzhou predvođena Junjiugom Huangom. Rad je ponovno rasplamsao brojne etičke dileme.
Znanstvenisu su pokušali editirati gen HBB koji kodira ljudski beta-globin koji je podjedinica hemoglobina odraslih. Mutacija tog gena uzrokuje beta-talasemiju, tešku i potencijalno smrtonosnu krvnu bolest. Popravak gena je proveden jednostavnom poznatom tehnikom CRISPR/Cas9 (clustered regularly interspaced short palindromic repeat (CRISPR)-associated system (Cas)) u embrija dobivenih iz lokalne klinike za "in vitro" fertilizaciju. Radi se o zigotama koji imaju dodatni set kromosoma jer se dogodila oplodnja s dva spermija (tripronuklearne zigote). Dakle ne mogu se razviti u novorođenče, ali mogu proći kroz početne faze razvoja embrija.
     Istraživanje je uz etička pitanja, otkrilo i ozbiljne za sada neriješene prepreke. Od osamdesetak obrađenih embrija oko 80 posto je preživjelo 48 sati i došlo do osamstaničnog stadija. Njih 54 je genetički testirano i samo u 28 je nađen zamijenjen genetički materijal. Samo u njih je jasno pokazan popravak ciljanog gena, dok su drugi imali višestruke kopije i na nekarakterističnim mjestima uzduž genoma. Dakle, za sada efikasnost je mala i nesigurna. Očito je tehnika još nedovoljno razvijena, jer bi za stvarnu uporabu uspješnost trebala biti blizu 100%. Posebno jako zabrinjava ugradnja na neciljana mjesta, jer bi to moglo izazvati nepredvidive posljedice, ne samo u tom rođenom djetetu, već u njegovim potomcima, budući da je na nepoznat način modificirana zametna loza koja se nasljeđuje. Te nenamjerne mutacije javljaju se mnogo češće nego li jednakim pokusima u humanim stanicama odraslih ili u mišjim embrijima.
     Etička pitanja su ogromna i neriješena. To je vjerojatno jedan od razloga zašto je rad prvotno odbijen za tiskanje u časopisu Nature i Science". Mnogi istraživači predlažu da se napravi pauza u takvim istraživanjima, dok god širokom raspravom ne odlučimo u kojem bi smjeru trebalo ići. Dok neki smatraju da ispravljanje genoma ima sjajnu budućnost budući da može iskorijeniti nasljedne bolesti, drugi strahuju da se time otvara sklizak teren za nepredvidive posljedice u potomstvu, kao i za nesigurnu i neetičku zloupotrebu postupka.
     Više pročitajte u izvornom članku -->  ili u časopisu Nature  -->
 
Dodatna sekunda PDF Ispis E-mail
dodatna s     Spremite se jer je danas (30.06.2015.) najduži dan ove godine. Trajat će 86 401 sekundu! Budete li budni što ćete raditi dodatnu sekundu u ponoć? Zvuči kao šala, ali se doista danas u ponoć dodaje jedna sekunda. Razlog je taj što se Zemlja usporava u svojem obrtanju. Ekstremno točni atomski satovi omogućuju da to izmjerimo i uskladimo. Atomsko vrijeme mjeri se na temelju ekstremno predvidive elektromagnetske tranzicije u atomima cezija-133. Takav sat ima preciznost od 1 sekunde u 158 milijuna godina! Prema njemu prosječni dan traje oko 86 400,002 sekunde.
     Koliko god se činilo nevjerojatno, ta ogromna masa Zemlje (5,9742 x 1024kg ) ne rotira jednoliko, čak niti tokom jednog dana! Brojni faktori utječu na to, kao što su: nestalna sila gravitacije između Zemlje, Mjeseca i Sunca, zatim dnevne i sezonske promjene atmosferskih prilika, promjene u dinamici unutrašnje kore Zemlje, promjene u dinamici podzemnih voda, plime i oseke u oceanima, topljenje leda na polovima, potresi, erupcije vulkana itd. Primjerice pojava El Nina može usporiti rotaciju Zemlje u tom danu za više od jedne milisekunde. Naravno da je to puno kraće od jednog treptaja oka, ali se promjene brzine rotacije godinama zbrajaju što dovodi do neusklađenosti rotacije i našeg računanja vremena. Problem nastaje što su neki utjecaji potpuno nepredvidivi, pa se i ne može unaprijed znati kad treba dodati tu dodatnu sekundu!
     Prvi puta se dodavanje sekunde provelo 1972 i od tada ponovilo 25 puta. Još uvijek se raspravlja o prednostima i manama pomicanja vremena. Kad ne bismo dodavali sekunde za oko 800 godina Sunce bi bilo u najvišoj točki (podne) u 1 sat, a ne u 12!  Prošli puta je 2012. godine došlo do ozbiljnih problema mnogih web sjedišta koja su se srušila zbog pogreške u vremenu, a i mnogi su avionski letovi poremećeni ili odgođeni kad se se srušili neki aerodromski kompjuterski sustavi. Postoji i prijedlog da se odustane od usklađivanja vremena "dodatnom sekundom", ali još nema konačne odluke.
 
Pristup bazama putem AAI@Edu.Hr identiteta PDF Ispis E-mail
shibboleth     Svi koji posjeduju AAI@Edu.Hr korisnički identitet, za čije ustanove je na nacionalnoj razini pretplaćen pristup bazi podataka Scopus, sada mogu pristupiti bazi Scopus i s računala preko čijih IP adresa nije omogućen izravan pristup. Dakle pristup je omogućen s računala izvan mreže matične ustanove, primjerice od kuće :-) . Upute za pristup bazi:
  • Trebate u desnom gornjem kutu odabrati prijavu za institucijske korisnike tj. "Athens and Shibboleth (Institutional) user".
  • Zatim na slijedećoj stranici iz padajućeg izbornika "Select your region or group" trebate odabrati "Croatian Research and Education Federation AAI@EduHr"
  • I konačno trebate kliknuti na dobiveni link i upisati svoje AAI korisničko ime i lozinku.
    Osiguran je istovrstan pristup preko opcije Shibboleth korisnika i bazama podataka EBSCO, Elsevier i Thomson Reuters, a za bazu Ovid postupak je u tijeku.

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 » > Kraj >>

Stranica 5 od 9