|
 Na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održanoj u srijedu 27. svibnja 2015.g. za dekana za mandatno razdoblje od akademske godine 2015./16. do 2017./18. izabran je prof.dr.sc. Marijan Klarica, pročelnik je Katedre za farmakologiju i predstojnik Zavoda za farmakologiju našeg fakulteta. Na dužnost nastupa 1.10.2015. Dobro poznavajući stručne, znanstvene, organizacijsko-menadžerske, radne i opće ljudske sposobnosti kolege Klarice siguran sam da možemo očekivati vrlo uspješno razdoblje i procvat našeg fakulteta. To me veseli i trebamo se svi truditi da zajedno ostvarimo napredak fakulteta.
Čestitam kolegi Klarici i želim mu puno, puno uspjeha, potpore i suradnje svih, studenata, zaposlenika fakulteta, KBC-a, MZOS-a i svih drugih :-) !
|
|
|
 Naši studenti, Karlo Toljan, Filip Đerke, Ines Bosnić, Sandra Jadranić i Siniša Čikić postigli su zapažen uspjeh na međunarodnom natjecanju u znanju fiziologije na 13th Intermedical School Physiology Quiz (IMSPQ) koji se tradicionalno održava od 2003. u Kuala Lumpuru (Malezija) na Perdana University of Malaya. Natjecanje organizira Department of Physiology kroz dva dana (Programme Book). Prvi dan timovi iz pojedinih zemalja (od 5 do 10 studenata) pišu pisani test, a drugi dan 30 najboljih timova dijele se u skupine i pristupaju usmenom ispitu. Prvi timovi u pojedinim skupinama idu zatim dalje u finale. Naši studenti su u konkurenciji od 95 timova prošli u drugo dio natjecanja i osvojili drugo mjesto u svojoj skupini. Pobijedio je tim iz Indije.
Čestitamo studentima i njihovom mentoru prof. dr. Zdenku Kovaču! Uvijek me jako razveseli uspjeh studenata, uživam u njihovom napredovanju, a i mi nastavnici prisvajamo djelić tog uspjeha! I ne zaboravimo važnost fiziologije: "Die Medizin ist keine Wissenschaft ohne den Anfang und das Ende der Physiologie." (Johannes Müller, 1824.) ili “The physiology of today is the medicine of tomorrow.” (Ernest H. Starling, 1926.).
|
Dobitnik Nagrade HAZU za 2014. godinu za područje medicinskih znanosti je naš prof. dr. sc. Marijan Klarica, za znanstveni doprinos izuzetnog značenja objavljen u dva originalna znanstvena rada (Klarica M. i sur. Neurosci 2013; 248:278-289 i Klarica M. i sur. Plos One 2014; 9(4): e95229. doi: 1371/journal.pone. 0095229), koji temeljito nadopunjuju i zaokružuju novi koncept fiziologije i patofiziologije likvora i intrakranijskog tlaka.
Ukazivanje na novu činjenicu kako normalni intrakranijski tlak u uspravnom položaju tijela ima negativne vrijednosti predstavlja prijelom u tom znanstvenom području i ključ nu evolucijsku prilagodbu na uspravni hod. Opaženi hidrostatski gradijenti tlaka u svim položajima tijela ukazuju kako likvor ne teče iz komora prema subarahnoidnom prostoru kako se to ranije vjerovalo, jer za to ne postoje biofizički uvjeti. Otkriće profesora Klarice ima važnu ulogu u razumijevanju nastanka intrakranijske hipertenzije i hidrocefalusa, te otvara nove pristupe u liječenju tih teških kliničkih stanja.
Bravo prof. Klarica! Čestitamo od srca!
Više o nagrađenima -->
|
|
 Spremite se jer je danas (30.06.2015.) najduži dan ove godine. Trajat će 86 401 sekundu! Budete li budni što ćete raditi dodatnu sekundu u ponoć? Zvuči kao šala, ali se doista danas u ponoć dodaje jedna sekunda. Razlog je taj što se Zemlja usporava u svojem obrtanju. Ekstremno točni atomski satovi omogućuju da to izmjerimo i uskladimo. Atomsko vrijeme mjeri se na temelju ekstremno predvidive elektromagnetske tranzicije u atomima cezija-133. Takav sat ima preciznost od 1 sekunde u 158 milijuna godina! Prema njemu prosječni dan traje oko 86 400,002 sekunde.
Koliko god se činilo nevjerojatno, ta ogromna masa Zemlje (5,9742 x 1024kg ) ne rotira jednoliko, čak niti tokom jednog dana! Brojni faktori utječu na to, kao što su: nestalna sila gravitacije između Zemlje, Mjeseca i Sunca, zatim dnevne i sezonske promjene atmosferskih prilika, promjene u dinamici unutrašnje kore Zemlje, promjene u dinamici podzemnih voda, plime i oseke u oceanima, topljenje leda na polovima, potresi, erupcije vulkana itd. Primjerice pojava El Nina može usporiti rotaciju Zemlje u tom danu za više od jedne milisekunde. Naravno da je to puno kraće od jednog treptaja oka, ali se promjene brzine rotacije godinama zbrajaju što dovodi do neusklađenosti rotacije i našeg računanja vremena. Problem nastaje što su neki utjecaji potpuno nepredvidivi, pa se i ne može unaprijed znati kad treba dodati tu dodatnu sekundu!
Prvi puta se dodavanje sekunde provelo 1972 i od tada ponovilo 25 puta. Još uvijek se raspravlja o prednostima i manama pomicanja vremena. Kad ne bismo dodavali sekunde za oko 800 godina Sunce bi bilo u najvišoj točki (podne) u 1 sat, a ne u 12! Prošli puta je 2012. godine došlo do ozbiljnih problema mnogih web sjedišta koja su se srušila zbog pogreške u vremenu, a i mnogi su avionski letovi poremećeni ili odgođeni kad se se srušili neki aerodromski kompjuterski sustavi. Postoji i prijedlog da se odustane od usklađivanja vremena "dodatnom sekundom", ali još nema konačne odluke.
|
 Kineski znanstvenici su objavili ispravljanje genoma ljudskog embrija.
Prvi puta u svijetu su objavljeni pokusi genskog modificiranja ljudskih embrija. Radu je objavila u online časopisu "Protein & Cell" skupina kineskih istraživača na Sun Yat-sen University u Guangzhou predvođena Junjiugom Huangom. Rad je ponovno rasplamsao brojne etičke dileme.
Znanstvenisu su pokušali editirati gen HBB koji kodira ljudski beta-globin koji je podjedinica hemoglobina odraslih. Mutacija tog gena uzrokuje beta-talasemiju, tešku i potencijalno smrtonosnu krvnu bolest. Popravak gena je proveden jednostavnom poznatom tehnikom CRISPR/Cas9 (clustered regularly interspaced short palindromic repeat (CRISPR)-associated system (Cas)) u embrija dobivenih iz lokalne klinike za "in vitro" fertilizaciju. Radi se o zigotama koji imaju dodatni set kromosoma jer se dogodila oplodnja s dva spermija (tripronuklearne zigote). Dakle ne mogu se razviti u novorođenče, ali mogu proći kroz početne faze razvoja embrija.
Istraživanje je uz etička pitanja, otkrilo i ozbiljne za sada neriješene prepreke. Od osamdesetak obrađenih embrija oko 80 posto je preživjelo 48 sati i došlo do osamstaničnog stadija. Njih 54 je genetički testirano i samo u 28 je nađen zamijenjen genetički materijal. Samo u njih je jasno pokazan popravak ciljanog gena, dok su drugi imali višestruke kopije i na nekarakterističnim mjestima uzduž genoma. Dakle, za sada efikasnost je mala i nesigurna. Očito je tehnika još nedovoljno razvijena, jer bi za stvarnu uporabu uspješnost trebala biti blizu 100%. Posebno jako zabrinjava ugradnja na neciljana mjesta, jer bi to moglo izazvati nepredvidive posljedice, ne samo u tom rođenom djetetu, već u njegovim potomcima, budući da je na nepoznat način modificirana zametna loza koja se nasljeđuje. Te nenamjerne mutacije javljaju se mnogo češće nego li jednakim pokusima u humanim stanicama odraslih ili u mišjim embrijima.
Etička pitanja su ogromna i neriješena. To je vjerojatno jedan od razloga zašto je rad prvotno odbijen za tiskanje u časopisu Nature i Science". Mnogi istraživači predlažu da se napravi pauza u takvim istraživanjima, dok god širokom raspravom ne odlučimo u kojem bi smjeru trebalo ići. Dok neki smatraju da ispravljanje genoma ima sjajnu budućnost budući da može iskorijeniti nasljedne bolesti, drugi strahuju da se time otvara sklizak teren za nepredvidive posljedice u potomstvu, kao i za nesigurnu i neetičku zloupotrebu postupka.
Više pročitajte u izvornom članku --> ili u časopisu Nature -->
|
|
|
|
|
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 » > Kraj >>
|
|
Stranica 5 od 9 |
