Štrajk

Podržavate li štrajk u školama i fakultetima?
 

Kalendar

Last month December 2019 Next month
M T W T F S S
week 48 1
week 49 2 3 4 5 6 7 8
week 50 9 10 11 12 13 14 15
week 51 16 17 18 19 20 21 22
week 52 23 24 25 26 27 28 29
week 1 30 31

Zagreb sutra

Prognoza vremena DHMZ

Odbrojavanje

25.12. Božić - srijeda
Sljedeći praznik: 26.12. Sveti Stjepan - četvrtak

RSS

feed image
feed image
feed image

Translate!

Dan broja pi PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
pi2     Dan broja pi je obilježavanje matematičke konstante π (pi) 14. ožujka, odnosno, prema američkom pisanju datuma 3/14.  Svi znamo da su 3, 1 i 4 tri najznačajnije znamenke broja pi (pi=3,14159 26535...). Također znamo da je pi omjer opsega i dijametra kružnice, odnosno omjer površine i kvadrata polumjera kruga. Tu matematičku konstantu nazivamo još i Arhimedova konstanta (ne Arhimedov broj!) ili Ludolfov broj. Broj pi su poznavali već i stari Babilonci prije 4000 godina!
     Dan aproksimacije broja pi održava se 22. srpnja (ili 22/7 po američkom zapisu datuma dan/mjesec) jer je razlomak 22/7 uobičajena aproksimacija broja pi (još bolja aproksimacija je 355/113). Inače pi je iracionalan broj koji se ne može definirati omjerom dvaju cijelih brojeva. Budući da je broj beskonačan, bez ponavljanja, ljudi nikad neće izračunati njegovu točnu vrijednost ;-) . Super računalo je za više od 100 dana izračunalo broj pi na preko 22,4 bilijuna decimalnih znamenaka!
     Godine 2009. je Zastupnički dom SAD-a podupro ideju obilježavanja Dana broja pi. Taj datum je spojio i dva najpoznatija genija 20. i 21. stoljeća; rođendan Alberta Einsteina i smrt Stephena Hawkinga.
 
Uređivanje genoma zametne loze zahtijeva pravila PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
Subota, 16 Ožujak 2019 16:11
crispr    Skupina od 18 istaknutih znanstvenika, među kojma su i oni koji su sudjelovali u razvoju CRISPR-Cas9 postupka za uređivanje gena, prošli je tjedan objavila poziv za privremeni međunarodni moratorij na uređivanje gena u jajašcima, spermijima ili embrijima. Predlažu da je nužna rasprava o tome i hoće li se ikada i pod kojim uvjetima provoditi editiranje genoma koji se nasljeđuje generacijama. ponoviti.
     Treba jasno razlikovati uređivanje genoma zametnih linija, koje se prenose dalje na potomke od uređivanja genoma somatskih stanica koje ostaju samo u svom domaćinu. Promjene genoma jajašca, spermije i embrijima, unose nove gene ili kombinacije u ljudski genski fond i mogu imati nesagledive posljedice na ljudski rod. S druge strane mijenjanje genoma somatskih stanica mogu se liječiti nasljedne bolesti, najčešće u djece, ali i u odraslih. Te promjene se odnose na popravljanje mutiranih gena i one se ne prenose na naredne generacije. Stoga većina istraživača ne vidi nikakav problem u tome i podupire uređivanje gena u somatskim stanicama za liječenje bolesti, primjerice srpaste anemije, Duchenneove mišićne distrofije ili Huntingtonove bolesti.
     Znanstvenici su vrlo inventivni u pronalaženju pojedinih otkrića i postupaka, ali ni izdaleka ne mogu predvidjeti posljedice tih otkrića na društvo u cjelini. Postupak CRISPR-Cas9 editiranja gena je možda najbolji i najopasniji primjer. Posljedice kliničkog uređivanja genoma zametne loze mogu na društvo biti vrlo značajne, trajne, pa i razorne. Roditelji bi bili izloženi pritiskom da poboljšaju svoju djecu, što bi dovelo do još veće nejednakosti budući da neće svi imati pristup skupoj tehnologiji. Vremenom bi tako mogla nastati posebna podgrupa ljudi, zapravo subspecies. Jednom puštene u opticaj kombinacije gena u zametnoj lozi više se ne mogu kontrolirati jer se prenose generacijama.
     Cijeli problem je potakao kineski znanstvenik, biofizičar He Jiankui, koji je izvijestio da je editirao genom embrija uvodeći gen CCR5 Δ32 koji daje urođenu otpornost na virus HIV-1. Rodile su se dvije blizankinje koje za sada izgledaju zdravo. Mnogi znanstvenici misle da je stvaranje "dizajniranih beba" preuranjeno, neodgovorno, neetično, opasno, pa čak i monstruozno. Ispravne odluke o modifikaciji ljudske zametne loze moraju se postići raspravom i dogovorom na svjetskoj razini. Budući da je toliko toga na kocki, društveni konsenzus se mora dogoditi što prije!
 
Čestitka za Praznik rada! PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   
karamfil18     Svim posjetiteljima čestitam Praznik rada!
  Međunarodni praznik rada obilježava se u svijetu i u nas brojnim svečanostima, ali pak pretežno prosvjedima protiv tajkunskog, nehumanog, neoliberalnog kapitalizma u kojem je profit oligarhije nametnut kao smisao života. Praznik se obilježava kao spomen na velike radničke demonstracije koje su održane u Chicagu 1. svibnja 1886.  godine, kada je u žestokim sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero ih je osuđeno na smrt. U Hrvatskoj je Praznik rada obilježen prvi puta prije 120 godina u Maksimiru i od onda se redovno obilježava.
    Dok se u većini gradova u svijetu Međunarodni praznik rada uglavnom obilježava u revolucionarnom zanosu, na žestokim prosvjedima u borbi za radnička prava, u Hrvatskoj se 1. svibnja uvriježeno slavi uz praznički grah, limenu glazbu, karanfile, pokoju sindikalnu poruku, mlake prosvjede i eventualno zviždaljke. Međunarodni praznik rada je kod nas u posljednjih nekoliko desetljeća pretvoren u smijuriju, lakrdiju, u duge gužve gladnih penzionera i radnika koji u gradskim parkovima u atmosferi seoskog vašara apatično čekaju besplatan grah s kobasicama, u slavljenje nepostojeće ravnopravnosti, pravde, slobode i demokracije. Parola "8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati spavanja" i danas je aktualna kad nam desničari najavljuju 9 satno radno vrijeme! Pripremaju nam "Zdravlje i obrazovanje samo za bogate!" Također nam spremaju kasniji odlazak u mirovinu s 67 godina pod parolom: "S posla na groblje!" Rasprodali bi i ostatak Hrvatske, prirodne resurse, vode, šume, zemlju, ceste, strateška poduzeća, brodogradilišta... Otjerali su iz naše prelijepe domovine više stotina tisuća, uglavnom mladih, ljudi! Rado bi se domogli i naše privatne imovine, pa spremaju porez na nekretnine! Pod parolom plaćanja općekorisnih funkcija šuma plaćamo i porez na zrak! A oporezovali bi i naše kućne ljubimce, pse, mačke, pa valjda i akvarijske ribice!
     I ove godine obilježit će se Praznik rada prosvjedima nezaposlenih, nezadovoljnih i opljačkanih radnika, ovršenih, blokiranih, onih koji rade a ne primaju plaću, onih koji kapitalistima poklanjaju svoj besplatni rad "skupljajući stručna iskustva", umirovljenika, studenata i ostalih obespravljenih slojeva društva.
     Danas smo na Praznik rada opet primorani sudjelovati u antikapitalističkim prosvjedima, umjesto da slavimo jedan od najslavnijih dana u dugostoljetnoj borbi radničke klase i građana protiv kapitalističke, tajkunske, bankarske i političke "elite", umjesto da tradicionalno slavimo rad u prirodi, da se sastajemo i veselimo u krugu obitelji, da se okupljamo s prijateljima i da uživamo u druženju. Praznik rada ostaje dan otpora, a ne dan slavlja i odmora!
  Sretan vam Prvi maj! Nikad robom i nikad röbōm!
  Da nam živi, živi, živi rad!

 
Sretan Uskrs! PDF Ispis E-mail
Autor Milan Taradi   

Svim ljudima dobre volje koji slave, 
sretan i blagoslovljen Uskrs!

pisanica5

 
Festival znanosti (8.-13. travnja 2019.) PDF Ispis E-mail
festival z     Već sedamnaestu godinu u Hrvatskoj živi Festival znanosti! Sedamnaest mu je godina tek, ali približava se punoljetnosti i zasjat će u svim bojama – jer su upravo „boje“ njegova ovogodišnja tema. Kako vidimo boje? Što je uopće boja? Znate li da su kromosomi dobili svoje ime po boji? Zašto je nebo plavo? Zašto je Sunce žuto, oblaci bijeli, krv crvena, a klorofil zelen? Tisuću je pitanja, a kažu da u znanosti svaki odgovor rađa još deset novih.
    Izaberite svoje omiljene boje u šarenilu programa Festivala znanosti! U Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Festival će biti otvoren za posjetitelje od ponedjeljka 8 do subote 13. travnja 2019., u vremenu od 10 do 20 sati.
SVI SADRŽAJI SU BESPLATNI ZA POSJETITELJE !
     Više na izvornom web sjedištu  -->
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 3 od 14