Poslijediplomski tečaj
"Umijeće medicinske nastave"

Integracija mrežnih tehnologija u edukativne module
 
Zagreb, listopad 2000.
"I don't have to know everything, I just have to know where to find it when I need it."
 
 
A. Einstein
 



  1. EVOLUCIJA PRIJENOSA ZNANJA
  2. UČENJE POMOĆU INTERNETA
  3. KAKO PRONAĆI KVALITETNE WEB-
    SADRŽAJE

 
 
 
 

 

  1. EVOLUCIJA PRIJENOSA ZNANJA
    Informacija je temelj znanja, a govorni jezik je temelj prijenosa znanja tj. komunikacije. Prezentacija informacija i učinkovita komunikacija temelji su akademskog života.
    Za stjecanje, pohranu i prijenos znanja, uz govorni jezik, čovjek je kroz povijest uvijek tražio i nove medijske sustave koji su duboko oblikovali njegov životni okoliš. Pismo, tisak, telefon, telefax, TV i suvremene mrežne kompjuterske tehnologije primjeri su evolucije prijenosa znanja.
    Student 21. stoljeća koristit će kompjutor spregnut s mrežnim tehnologijama kao obrazovnu stanicu, tutoski sustav, izvor informacija i komunikacijski centar. Stoga će se konvencionalne metode podučavanja u visokoškolskom obrazovnom sustavu morati nadopuniti novim metodama. Za razvoj novih metoda nastavnik 21. stoljeća mora, uz stručno i pedagoško znanje, imati i opsežno znanje o komunikacijskim i informacijskim tehnologijama tj. mora biti "informacijski pismen"
    (engl. information literate). Informacijski je pismena ona osoba koja zna koju informaciju treba, gdje će ju pronaći, te ima znanje da ju procijeni i učinkovito uporabi. Nova generacija nastavnika morat će utvrditi najpogodnije obrazovne tehnike za pojedine oblasti znanja, standarde kvalitete i primjerenosti te recenzirati nastavne materijale elektronskih medija kako bi ih eventualno integrirali u vlastite nastavne materijale.

  2. UČENJE POMOĆU INTERNETA (engl. Internet based learning)
    U
    čenje pomoću Interneta je vrsta učenja pomoću kompjutora (engl. computer based learning) pri kojoj učenik/student ima pristup globalnim informacijama i materijalima, a ne samo lokalnim.
    Navigacija Internetom omogućuje pristup informacijama i znanjima koja prije nisu bila dostupna većini studenata, pa ni nastavnika. Stoga se pasivni model podučavanja, kojemu je u središtu nastavnik kao glavni ekspert i izvor znanja, danas postupno, ali neminovno zamjenjuje aktivnim modelom. U njemu studenti, od pasivnih slušača i primalaca informacija i gotovih znanja, postaju aktivni i neovisni kreatori vlastitog učenja angažirani u otkrivanju znanja.

    U tim novim okolnostima nova je i u
    loga sveučilišnih nastavnika: poticati studente na samostalnu kritičku obradu informacija kako bi postali neovisni kompetentni stručnjaci svjesni da će učenje trajati cijeli život. U tom procesu, glavna zadaća nastavnika je pomoći studentu da iz kaotičnog izobilja informacija pronađe, interpretira i transferira vrijedne informacije relevantne za rješavanje konkretnih problema.
    Nastavnici će morati osmišljavati okoliš koji će poticati studente na aktivno učenje i istraživanje. Taj cilj će ostvariti: 1) objavljivanjem vlastitih nastavnih materijale na internetu i 2) pronalaženjem, recenziranjem i priopćavanjem kvalitetnih web-sadržaja. Nastavnim materijalima obilježit će se osnovni okvir unutar kojeg će student započeti svoje aktivno učenje, a provjereno kvalitetni web-sadržaji biti će smjernice za daljnja istraživanja o kojima će odlučivati sam student. Dakle, nastavnik vodi studenta u istraživanju, ali mu ostavlja i dovoljno prostora za samostalan i neovisan istražćivački rad. Na tim pojednostavljenim principima temelji se suvremeni aktivni model podučavana nazvan "vođeno istraživanje" (engl. guided discovery).

  3. KAKO PRONAĆI KVALITETNE WEB-SADRŽAJE
    Eksplozija web-sadržaja u posljednjih nekoliko godina događa se zahvaljujući razvoju programa koji omogućuju relativno jednostavno stvaranje i objavljivanje HTML dokumenata. Prema procjeni tvrtke Cyveillance (www.cyveillance.com) na Internetu je 10. srpnja 2000. bilo oko 2,1 milijarde dokumenata, pri čemu dnevno osvane oko 7 milijuna novih! To znači da će se početkom 2001. godine broj dokumenata udvostručiti! Stoga ne začuđuje da je glavni problem u podučavanju putem Interneta problem pronalaženja vjerodostojnih web-sadržaja i informacija.
    Nažalost, Internet je kaotičan prostor u kojem ne postoji neko glavno kazalo, indeks ili središnja baza podataka, već postoje tisuće baza podata koje se mogu, više ili manje uspješno, pretraživati. U snalaženju i pretraživanju pomažu moćni alati za pretraživanje weba. S obzirom na način prikupljanja podataka dvije su glavne skupine tih alata:

    - direktoriji (engl. directories) su katalozi hijerarhijski složenih tematskih lista nastali poglavito radom administratora koji pretražuju web i unose podatke u katalog. Najčešće autori web-stranica sami prijavljuju svoje web-sadržaje nekom direktoriju kako bi ga zainteresirani mogli pronać. Pretraživanje kataloga temelji se na pretraživanju po interesnim područjima. Veliki direktoriji s dodatnim sadržajima, te s mogućnošću korisničke prilagodbe sučelja i pretraživanja vlastitog direktorija pomoću ključne riječi, često se nazivaju portalima (engl. portal).
    PRIMJER OPĆEG PORTALA: Yahoo!
    (http://www.yahoo.com/)

    - specijalizirani portali (engl. web portals)
    PRIMJERI: BioMedNet (http://www.bmn.com/); Frontiers in Bioscience(http://www.bioscience.org/)
    MedWorld (http://wwwmed.stanford.edu/medworld/home/)
    The Virtual Medical Center (http://www-sci.lib.uci.edu/~martindale/Medical.html)
    - specijalizirane baze podataka (engl. databases)

    PRIMJER:
    Ovid (http://www.ovid.com/); Medline (http://www.ncbi.nlm.nih.gov/PubMed/) - 11 000 000 citata!


    - tražilice (engl. search engines) - automatski indeksiraju web-stranice pomoću
    specijaliziranih programa. Prvi program tzv. robot ili pauk (engl. robot, spider, crawler, scout) pretražuje web-stranice. Drugi softverski program indeksira pronađene stranice prema riječima sadržanim na tim stranicama. Tako nastaje velika "knjiga" kopija svih web-stranica koje je pronašao robot. Treći dio tražilice je program koji, prema unesenoj ključnoj riječi, pretražuje milijune indeksiranih stranica i prikazuje listu pronađenih stranica. Sve tražilice rade prema opisanom principu, no razlikuju se u softverskim programima. Stoga pretraživanje po istoj ključnoj riječi na različitim tražilicama uvijek daje različite rezultate. Veličine indeksa pojedinih tražilica jako se razlikuju: Google je 26. 06. 2000. objavio 1 060 000 000 (560 000 000 full-text i 500 000 000 partial-text) indeksiranih web-stranica (!), te je postao najveća web-tražilica; Raging prijavljuje 350 000 000 full-text indeksiranih starnica, a Fast više od 300 000 000.
    PRIMJER OPĆ TRAŽILICE: Google (http://www.google.com/).

    - specijalizirane tražilice pretražuju posebna interesna područja.
    PRIMJER BIOMEDICINSKE TRAŽILICE: Medical World Search (http://www.mwsearch.com)

 

  doc.dr S. Kukolja Taradi
Katedra za fiziologiju
skukolja@mef.hr