Izračunavanje veličine uzorka
Interaktivna fiziologijaInteraktivna fiziologijaInteraktivna fiziologija

Izaberite računalo kojim možete izračunati koliko veliki trebate uzeti uzorak da bi osigurali željenu preciznost zaključivanja, ako istražujete proporciju ili srednju vrijednost.Trebate li pomoć pri odabiru računala pročitajte upute na dnu stranice.

Računalo za procjenu potrebne veličine uzorka ako istražujemo
proporcije uz apsolutnu granicu pogreške   srednju vrijednost
proporcije uz relativnu granicu pogreške    

Upute
Istraživanjem najčešće obuhvaćamo samo dio populacije koji zovemo uzorak. Postoje brojni načini odabira članova koje ćemo uključiti u uzorak, da bi on bio reprezentativan:

  • SLUČAJNI UZORAK je onaj gdje je svaki član populacije imao podjednaku šansu da bude uključen u uzorak (npr. odabir na temelju slučajnih brojeva).
  • SISTEMATSKI UZORAK dobivamo odabirom svakog n-tog člana iz slučajnog popisa populacije (npr. abecedni popis). Početak odredimo slučajnim izborom.
  • STRATIFICIRANI UZORAK dobivamo slučajnim izborom iz podskupina populacije, koje smo prethodno stvorili razvrstavanjem po nekom odabranom kriteriju.
  • Koliko velik mora biti uzorak?
    Veličina ovisi o varijabilnosti pojave koju istražujemo i o preciznosti kojom pojavu želimo izmjeriti. Upotrebljavamo različito računalo za proporcije i za srednje vrijednosti.

    - Određujemo li proporciju moramo se odlučiti želimo li apsolutno određene granice pogreške ili relativno. Evo pomoći pri izboru na temelju jednog potpuno izmišljenog primjera. Želimo odrediti udio (proporciju) plavuša među ženama jednog grada. Populaciju čine sve žene u tom gradu, a njihov ukupan broj nam i ne treba biti poznat. No, ako je poznat (i ako je mali) može smanjiti potrebnu veličinu uzorka. Na temelju preliminarnih istraživanja (ili drugih izvora) možemo pretpostaviti da taj broj iznosi npr. 0.3 , što nam smanjuje potrebnu veličinu uzorka. Ukoliko nemamo nikakav podatak o učestalosti pojave koju ispitujemo odlučujemo se za 0.50. Zatim se moramo odlučiti s kojom sigurnošću se želimo pouzdati u rezultat (npr. manjom 0.95 ili većom 0.99) (razina pouzdanosti). I na kraju moramo se odlučiti koju ćemo veličinu pogreške prihvatiti. Na primjer +/- 5% neovisno o nađenoj proporciji (apsolutna pogreška) ili +/-5% od nađene proporcije (relativna pogreška) (npr. +/-5% od 30% = +/-1.5%).

    - Određujemo li srednju vrijednost (npr. prosječnu visinu plavuša) za procjenu potrebne veličine uzorka služimo se drugim računalom.